Nakon završetka srednje škole i Christian Jurendić iz Šamca, učenik 3. razreda Srednje strukovne škole Antuna Horvata u Đakovu – smjer tehničar za mehatroniku, pridružit će se rijeci mladih koji posao traže vani, u Njemačkoj.
Dok većina njih, a procjene su da je za poslom van otišlo naših 100.000 građana, odlazi u neizvjesnost i tek treba naći posao u tuđini, Christian je siguran u brzo nalaženje posla jer su se pri upisu u srednju školu on i njegova obitelj, koja je već u Njemačkoj i ima svoju tvrtku, raspitali koja su zanimanja tražena na tamošnjoj burzi rada, piše Glas Slavonije.
– U Njemačkoj su me savjetovali da upišem mehatroniku – pojašnjava Christian koji je, iako iz brodskog kraja, upisao SSŠ u Đakovu jer, kaže, “Horvat” je dobra škola, a Đakovo ugodan grad. Pohvale “Horvatu” i Đakovu, no pljuska obrazovnom sustavu. Jer, ovog srednjoškolca naš sustav ovdje školuje, ali mu on, država, ne jamči i posao, da sutra novopečeni mehatroničar đakovačku teoriju pretoči u hrvatsku praksu. Christian za to nije kriv, kao ni svi drugi u sličnoj situaciji jer, kaže Jurendić, i susjed mu se obrazuje za mehatroniku i ide s njim u Njemačku kada maturira.
– Ići će nagodinu iz mog kraja više njih također u Njemačku – najavljuje Jurendić daljnji odljev mladih iz Hrvatske na tržište rada Europske unije.
Posla samo u kafićima
– Ovdje se s tim smjerom ne može postići puno, malo se traži, a u Njemačkoj s njime mogu brzo naći posao. Ako ostanem ovdje, ne nudi mi se mnogo – rad po kafićima, a ja se ne vidim u tome. Sto posto se vidim u Njemačkoj i plan mi je za nekoliko godina ondje otvoriti nešto i svoje – planira Jurendić. Svjestan je da se u Hrvatskoj školuje i da će znanje ponijeti u drugu zemlju, no, nastavlja, nije kriv što država ne rješava veliku nezaposlenost i ne nudi šanse za posao.
Bivši ministar obrazovanja Vedran Mornar dočekan je 2015. na nož kada je “na glas razmišljao” da svi obrazovani koji odu van za poslom državi vrate ono što je ona uložila u njihovo obrazovanje, no brzo se povukao. A, kada bi se ideja pretočila u brojke, bar prema izvješću Europske komisije Education and Training Monitor 2014, koji donosi i podatke koliko članice EU ulažu u obrazovanje, samo u 2013. trošak države po osnovcu u jednoj godini školovanja u RH iznosio je 3226, po srednjoškolcu 3231, a po studentu visokog učilišta 6024 eura. Kada se “podvuče crta”, trošak osam godina školovanja u OŠ, četiri godine srednje i pet godina studija do diplome je 68.852 eura, pola milijuna kuna.
Christian je generacija kojoj se, ulaskom Hrvatske u EU 2013., otvorila vrata velikog tržišta rada Unije na koje je, najčešće u Njemačku i Austriju, ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, od našeg ulaska u EU otišlo 9128 osoba, najviše od 25 do 29 godina, prethodno se odjavivši s HZZ-a. Osjeća to i Christianova škola pa ravnatelj SSŠ A. Horvata, prof. Mirko Ćurić navodi i druge primjere.
Ne vjeruju više u promjene
– Učenik koji je prvotno upisao poljoprivrednu školu poslije se prebacio za elektroinstalatera. Otac mu je otišao raditi u Njemačku, gdje se elektroinstalaterska struka traži pa su roditelji tog učenika podnijeli zahtjev da se prebaci na taj smjer i on već ondje radi u struci – kaže Ćurić.
Prema HZZ-u, u EU se najčešće traži medicinsko osoblje – liječnici, medicinske sestre, osoblje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu – kuhari, konobari, stručnjaci u tehničkim djelatnostima – inženjeri i kvalificirani radnici u području strojarstva i informacijske tehnologije.
Christian Jurendić u rujnu će biti punoljetan i steći glasačko pravo, a time i priliku da svojim glasom na izborima utječe na promjene, pa možda i one vezane uz radni egzodus.
– Neću izlaziti na izbore jer nas mlade glasače nadglasat će oni stariji i sve će opet biti po starom – budući njemački radnik Christian ne vjeruje u promjene u Hrvatskoj.
