Merz popušta ljevičarima da bi skupio većinu: Klimatski ciljevi u Ustav, kontrola medija…

Njemački parlament u svom prethodnom sazivu donio je odluku o izmjeni Ustava. Time se budućoj vladi otvara mogućnost za povećano zaduživanje i širenje javne potrošnje. U novom sazivu Bundestaga koalicija CDU-a, SPD-a i Zelenih više neće raspolagati dvotrećinskom većinom potrebnom za takve promjene. Stoga kako bi osigurao stabilnost koalicije, budući kancelar Friedrich Merz iz CDU/CSU-a, koji nije htio koalirati s AfD-om, pristao je na kompromis s ljevičarima.

Najprije je popustio Zelenima uvrstivši klimatske ciljeve u Ustav. Osigurao im je za to 100 milijardi eura. Zeleni će ta sredstva moći koristiti prema vlastitim prioritetima za provedbu ekološke politike.

SPD pak traži povećanje progresivnog oporezivanja dohotka za one s najvišim primanjima i osnivanje fonda za medije, kako bi se osigurala državna potpora za ”pouzdane medije”, što bi moglo pomoći, kako tvrdi, u borbi protiv tzv. dezinformacija.

No, osim ovih, već dovoljno radikalnih i demokratski upitnih prijedloga, Zeleni idu i korak dalje (od zelene politike). Glasnogovornica Zelene mladeži Jette Nietzard oštro je kritizirala širi koalicijski sporazum istaknuvši da se u njemu nalazi samo jedan konkretan prijedlog za poboljšanje položaja žena – uvođenje majčinske mirovine.

Prema njezinu mišljenju, to implicira da “žene vrijede samo ako služe za reprodukciju”. U svom feminističkom manifestu objavljenom na portalu Watson, Nietzard naglašava da politika zaostaje za modernijom slikom žene u popularnoj kulturi. Pozivajući se na izvješće Svjetskog ekonomskog foruma, upozorava da će za postizanje ravnopravnosti u plaćama biti potrebno još 134 godine.

>Plan za gospodarsku propast Njemačke? Merz 100 milijardi pumpa u klimatske ciljeve

SPD traži od Merza medijsku kontrolu

Pregovori između CDU-a i SPD-a o formiranju vlade tek su u početnoj fazi. Socijaldemokrati su odmah postavili visoke zahtjeve. Traže da CDU odustane od planirane revizije državnog financiranja nevladinih organizacija povezanih s lijevim strankama. Osim toga, SPD inzistira na povećanju poreza za najimućnije te na uspostavi “fonda za medijske inovacije”.

Taj fond trebao bi financirati “pouzdane medije” u borbi protiv dezinformacija. Kritičari upozoravaju da bi to moglo poslužiti kao sredstvo političkog nadzora nad medijima, potičući autocenzuru.

SPD dodatno zagovara stroža pravila za digitalne medije. Njihov prijedlog u pokrajinskom parlamentu Schleswig-Holsteina predviđa reformu zakona o medijskoj koncentraciji. Reforma bi bila usklađena s Europskim aktom o slobodi medija kako bi se osigurao medijski pluralizam i očuvala sloboda mišljenja. Zastupnica Beate Raudies istaknula je da društvene mreže poput Facebooka, Instagrama i X-a sve više oblikuju javno mnijenje. Upozorila je na opasnost koncentracije moći u rukama velikih američkih i kineskih korporacija.

“Ako nekolicina tvrtki odlučuje koji sadržaji će biti vidljivi, to ugrožava demokratske temelje”, naglasila je Raudies. “Primjer takvih poremećaja vidimo u SAD-u.” SPD stoga traži veće ovlasti i financiranje za Medijsku ustanovu HSH kako bi nadzirala medijsko tržište. Skeptici u tome vide potencijalni korak prema pojačanoj državnoj kontroli informacija.

>Njemačka: Merz planira veliko zaduženje kako bi naoružao zemlju, ekonomisti nisu oduševljeni

Mediji u službi vladajućih

Zastupnik AfD-a u Bundestagu, Götz Frömming, izjavio je da bi to u praksi značilo medije koji su ”lojalni (vladajućoj) stranačkoj liniji”. Novinar Henning Rosenbusch dodao je da se u ovom slučaju ”pouzdanost” može prevesti kao ”preventivno poslušna vladina propaganda”.

SPD will „zuverlässige“ Medien staatlich finanzieren. Zuverlässig? Linientreu wie in der DDR. https://t.co/BBcxO0VNwR

— Götz Frömming, MdB (@GtzFrmming) March 25, 2025

Izvješća također navode da bi fond trebao financijski podupirati odabrane medijske kuće dok poboljšavaju svoje digitalne platforme. koje su, naravno, danas najdjelotvornije sredstvo utjecaja, kao i u borbi protiv ”dezinformacija”.

Ovo dolazi u kontekstu vala kritika zbog optužbi da su sredstva glavne američke agencije za pomoć (USAID) korištena za postizanje određenih političkih ishoda u Europi. Kao i poziva lijevih briselskih dužnosnika da porezni obveznici financiraju, u suštini, proeuropsku propagandu.

Apollo News navodi da se SPD-ov zahtjev trenutačno susreće s ”nezadovoljstvom” u redovima CDU-a. No, s obzirom na to da budući kancelar Merz nastoji sklopiti koaliciju do 20. travnja, nezadovoljni ”konzervativci” će se brzo povući.

>Starešina: Merz je prisiljen sastavljati novu vladu bez istinskog pobjednika izbora

Merz pod pritiskom i kritike Zelenih

Na posljednjim izborima CDU/CSU je osvojio 29% glasova. Slijedi AfD s 22%, SPD s 16% i Zeleni s 13%. Merz je isključio suradnju s AfD-om, nazivajući ih desničarskim populistima.

Za formiranje vlade oslanja se na radikalnu ljevicu – SPD i Zelene. Prije izbora obećavao je fiskalnu disciplinu i strukturalne reforme. No, već je popustio pritisku Zelenih ukidanjem ograničenja zaduživanja. Sada se suočava sa SPD-ovim zahtjevima za povećanje poreza. Ako pregovori propadnu, Merz je najavio političko povlačenje. To ga stavlja u poziciju da pristane na dalekosežne ustupke kako bi zadržao vlast.

Osim zahtjeva iz redova SPD-a, još radikalniji zahtjevi dolaze iz redova Zelenih, a nemaju veze sa zelenom politikom.

Jette Nietzard iz Zelenih oštro pak napada Merza. U svom feminističkom manifestu tvrdi da zakon o pomoći u nasilju, donesen od strane bivše “semafor-koalicije” (SPD, Zeleni, FDP), ostavlja žene nezaštićenima. Kritizira i patrijarhat te poziva na oduzimanje privilegija muškarcima “osim ako ne pokažu dodanu vrijednost”. Tu vrijednost povezuje s “ženskim orgazmima”.

Njezine radikalne izjave izazvale su buru reakcija. Bild ih naziva “obračunom s muškarcima” i “frontalnim napadom na Friedricha Merza”. Austrijski mediji ističu njezin poziv ženama da preuzmu pogrdne izraze poput “kučka” ili “p**ka” kako bi im oduzele negativno značenje.

Nietzard je ostala nepokolebljiva. Inzistira da je cilj njezina manifesta probuditi Njemačku iz političke letargije i suočiti je s duboko ukorijenjenim nejednakostima. “Ne radi se samo o orgazmima ili jeftinim provokacijama”, izjavila je u intervjuu za watson. “Radi se o sistemskoj promjeni gdje privilegije više neće definirati spol.”

>Njemačka: Prije prijevremenih izbora održat će se glasovanje za zabranu AfD-a

Izvor: narod.hr/Reuters/The European Conservative/ Spiegel/Apollo News