S krajem školske godine podvlačimo crtu i sabiremo dobre i loše strane prošle školske godine. Često zaboravljamo da u Hrvatskoj između ostalog postoji i cijeli niz katoličkih osnovnih i srednjih škola koje uz obrazovanje pružaju i podršku obiteljima učenika u odgoju djece i njihovoj duhovnoj formaciji. S web stranice Nacionalni ured za katoličke škole HBK prenosimo odličan članak Paula Meanya preveden iz The Irish Timesa o važnosti katoličkog obrazovanja u Europi i razlozima zbog kojih te škole upisuje sve više djece:
“Katoličke škole u Europi
Tako navodi da se danas u više od 28.000 katoličkih škola u Europi školuje preko 8.500.000 učenika, te je gotovo jedna trećina učenika osnovnih i srednjih škola u Europi pod okriljem Europskog odbora za katolički odgoj (CEEC). Diljem Europe, katoličke škole postaju multikulturalni prostor u kojemu su učenici svih vjera dobrodošli čuti nadu evanđeoske poruke koja je predstavljena na relevantan način i koja se uključuje u stalnu potragu za smislom koji i dalje prožima cijelo čovječanstvo.
Odgoj i obrazovanje u Europi je pod državnom brigom te stoga većina zemalja ima više javnih nego privatnih škola.
Katolički odgoj
Autor članka dalje navodi da je zanimljivo napomenuti kako od 47 država članica Vijeća Europe, uključujući Rusiju i Tursku, postoje samo dvije države, Francuska i Makedonija, gdje u državnim školama nema vjeronauka. U svim ostalim zemljama bilo koji način poučavanja o religiji smatra se bitnim obilježjem kulture i građanstva, kao i preprekom svim fundamentalističkim i ekstremističkim filozofijama.
U Francuskoj, gotovo 20 posto učenika ide u privatne katoličke škole koje država financira na gotovo isti način kao i francuske javne škole ukoliko ispune državne zahtjeve u provedbi nacionalnog kurikula (trebaju prihvatiti 80% nacionalnog kurikula, nap. prev.), imaju autonomiju u zapošljavanju katoličkih učitelja i slobodu u odgoju i obrazovanju učenika u katoličkoj vjeri kao dijelu vlastitog identiteta. Katoličke škole primaju skoro ili potpuno ista financijska sredstva kao i javne i javne škole u cijeloj Europi.
Autor članka nadalje ističe kako su istraživanja pokazala da postoje četiri karakteristike katoličkih škola koje roditelji posebno cijene: (a) imaju akademsku strukturu i kulturu koja se ponekad naziva i “knjigovodstvenom”; (b) stvaraju snažne unutarnje zajednice; (c) „prenijeli“ su upravljanje i autonomiju (katoličke škole imaju veću slobodu u vođenju svojih škola i oblikovanju kurikula, nap. prev.); (d) imaju inspirativnu evanđeosku poruku koja školskoj zajednici daje osjećaj misije i svrhe.
Zajedničko dobro
Autor članka podsjeća da je Kongregacija za katolički odgoj u travnju 2017. objavila dokument pod nazivom Odgajati za solidarni humanizam koji se bavi stavom Katoličke crkve o globalnoj međusobnoj ovisnosti i zajedničkoj sudbini svih naroda na Zemlji.
Papa Franjo iste godine u svom govoru naglašava da Europu sačinjavaju ljudi, a ne statistika i institucije te da bi se prije individualizma trebalo ponovno otkriti zajedništvo. U svom govoru je zaključio: “Osoba i zajednica temelj su Europe koju kao kršćani želimo i možemo dati u izgradnji. Opeke ove strukture su dijalog, uključenost, solidarnost, razvoj i mir. “
Autor zaključuje da katoličke škole imaju važnu ulogu u izazovu društva da se razvija kao civilizacija ljubavi i da to postigne pronalaskom rješenja za moralne i druge dileme s kojima se suočavaju države i društvo na ovoj našoj zajedničkoj Zemlji.
Popis katoličkih škola u RH pronađite na Frendica.hr!
Izvor: narod.hr/frendica.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.