Nova školska godina počela je u ponedjeljak za oko 445.800 učenika osnovnih i srednjih škola. Demografsko propadanje Hrvatske nastavilo se i ubrzalo i u ovoj godini, ako se može suditi po podacima o broju rođenih u razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja. Danas prvi puta u školske klupe sjeda čak dvije tisuće manje prvašića nego prije dvije godine.
Za prošlu godinu oni najpesimističniji predviđali su da će broj novorođenih pasti ispod 35 tisuća, a na kraju su u Hrvatskoj lani rođene tek 33.883 bebe.
>Prof. Akrap o manjem broju prvašića: Pad stanovništva nije ideološki, nego problem opstanka
>Lovrić: Otkako je mjera roditelj odgojitelj na snazi rođeno je 500 djece više
Koliko je manje prvašića?
Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2023./2024. osnovnu školu pohađat će oko 300.300 učenika, dok će u srednjim školama biti ukupno oko 145.500 učenika.
Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati oko 35.000 učenika, što je manje nego lani kada je u školske klupe prvi put sjelo 35.794 prvašića, te još manje nego prije dvije godine kada ih je bilo blizu 37.000.
U prvi razred srednje škole upisao se ove godine ukupno 39.961 učenik, oko 500 učenika manje u odnosu na prošlu godinu te više nego dvije godine ranije kada ih se upisalo 38.229.
Od ukupno upisanih u prvi razred srednje, 28.341 je upisao strukovne škole, 10.839 gimnazije i 781 umjetničke škole.
Izgubila više od 50 razreda prvašića
Demografski je pad bio znatno veći od očekivanog, a taj se snažniji negativan trend nastavio i ove godine. U razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja u Hrvatskoj je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, rođeno 18.480 beba, što je 1.204 manje nego lani u istom razdoblju ili 2.189, odnosno čak 10,6 posto manje nego u istom razdoblju 2021. godine.
U prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska je izgubila više od pedeset razreda prvašića u odnosu na prošlu godinu. Kad bi se u razdoblju od početka kolovoza do kraja prosinca u Hrvatskoj rodio isti broj djece kao lani, Hrvatska bi opet na kraju ove godine pala ispod 33 tisuće novorođenih.
U razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja 2013. godine u Hrvatskoj su se rodila 23.042 djeteta, što je 4.562 više nego u ovoj godini.
U samo deset godina broj rođene djece u prvih sedam mjeseci smanjio se za 19,7 posto, gotovo za jednu petinu. To znači da je u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska izgubila 230 razreda prvašića u odnosu na generaciju iz 2013. godine.
>DZS: Hrvatska u 10 godina zbog iseljavanja izgubila oko 233 tisuće stanovnika, a najveći pad stanovništva je u Rijeci
U sedam mjeseci 11.958 stanovnika manje
Godina je to ulaska Hrvatske u Uniju i godina u kojoj je Hrvatska nepovratno pala ispod 40 tisuća rođenih godišnje, a ubrzanje pada koji je uslijedio nakon toga posljedica je između ostaloga i iseljavanja mladih ljudi koji su u posljednjih deset godina stvarali obitelji u nekim bogatijim članicama Unije.
Vlada je neki dan objavila kako će u dodatni zajam kod EU-a ići među ostalim jer namjerava ulagati u školsku i predškolsku infrastrukturu, samo je pitanje za koga u budućnosti gradi te škole i vriće i koliko će primjerice za devedesetak godina biti studenata na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima kojih je svaki dan sve više.
Broj umrlih ove je godine gotovo identičan broju umrlih u sedam mjeseci 2013. godine. Ove je godine umrlo 30.438 građana, što je manje nego u posljednje dvije godine, kad je smrtnost bila veća i umiralo je između 34 i 35 tisuća ljudi.
Na kraju, Hrvatska je zbog negativnog prirodnog prirasta u sedam mjeseci ove godine izgubila 11.958 stanovnika, dakle još jednu Opatiju, piše Novi list.