DZS: Hrvatska u 10 godina zbog iseljavanja izgubila oko 233 tisuće stanovnika, a najveći pad stanovništva je u Rijeci

ieljavanje
Foto: Thinkstock

Zahvaljujući iseljavanju i negativnom prirodnom prirastu, Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika ili više od pet posto populacije, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 128 gradova, uključujući Zagreb, samo 30 ih je uspjelo izbjeći gubitak stanovništva, a značajniji rast ostvarilo je tek nekoliko gradova. Po rastu većem od tisuću stanovnika izdvajaju se Zagreb (+21.809), Solin (+3.207), Kaštela (+3.113), Dubrovnik (+1.764) i Dugo Selo (+1.458).

Zanimljivo je da rast veći od 10 posto bilježe još samo tri grada, a sva tri su smještena na otocima (Krk, Supetar, Novalja).

S druge strane, među gradovima s više od 20 tisuća stanovnika najveći demografski minus bilježi Rijeka, koja je u 10 godina izgubila više od 14 tisuća stanovnika, bilježi DZS.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primorsko-goranska županija je uz Sisačko-moslavačku pretrpjela najveću depopulaciju apsolutnim brojkama. Nakon Rijeke slijedi Split koji je izgubio oko 10 tisuća stanovnika, dok je na trećem mjestu Osijek s minusom od 6838 stanovnika.

Također, usprkos velikim ulaganjima u obnovu i deklarativnoj podršci političkih struktura Vukovar je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva.

Među deset najvećih gubitnika nalaze se još četiri slavonska grada (Požega, Slavonski Brod, Đakovo i Osijek). Ogromni gubici pogodili su i najveće gradove Sisačko-moslavačke županije, a koja uvjerljivo prednjači u depopulaciji. Demografski slom sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10 posto stanovništva izgubili su i Sisak i Kutina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Sisačko-moslavačkoj županiji nalaze se i neslavni rekorderi po depopulaciji među svim hrvatskim gradovima, a to su Glina i Hrvatska Kostajnica. Gradići smješteni u demografski opustošenoj Banovini u zadnjih deset godina izgubili su gotovo trećinu stanovnika.

Egzodus stanovništva u Glini i Hrvatskoj Kostajnici počeo je s ratom i nije zaustavljen do danas. Tako je prije rata u Glini obitavalo oko 23 tisuće stanovnika, a danas ih ondje živi manje od sedam tisuća.

Među županijama samo Istarska ima rast, i to minimalni od 0,62 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.