Prof. Akrap o manjem broju prvašića: ‘Pad stanovništva nije ideološki, nego problem opstanka’

akrap djeca prvašići demografija
Foto: Fah, Deposit photos; fotomontaža: narod.hr

‘Mi smo daleko u nepovoljnijoj situaciji. Ogromni je pad stanovništva, i to mora zabrinjavati čitavu Hrvatsku. Taj problem košta. To nije ideološki, nego ekonomski i problem opstanka. Bez obzira koja je vlast bila treba ga održavati i provoditi. To je obaveza.’, ističe prof. dr. sc Anđelko Akrap, profesor na katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u razgovoru za Narod.hr.

Ove je godine upisano skoro dvije tisuće prvašića manje nego lani. Konačne rezultate ćemo saznati tek krajem rujna, kada se dobiju svi podatci upisani u e-matice.

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs zaželio je u ponedjeljak svim učenicima, djelatnicima u predškolskom i obrazovom sustavu te ravnateljima sretan početak nove školske godine, a posebice prvašićima ustvrdivši kako su svi zabrinuti zbog nastavka trenda pada broja prvašića.  Ustvrdio je da to ne brine samo Ministarstvo obrazovanja, nego i Vladu, te niz resora. “Jer ako natalitet pada i demografska situacija je loša, to ne nije dobro za cijelo društvo – gospodarstvo, kao i za sve resore koji neku državu čine stabilnom”.

Iako Vlada, i ne samo aktualna, deklarativno s vremena na vrijeme hini zabrinutost zbog manjeg broja prvašića, demografskog sloma, iseljavanja cijelih obitelji s djecom, demografska politika – ne postoji. Stoga smo razgovarali s jednim od vodećih hrvatskih demografa prof. dr. sc. Akrapom, koji godinama upozorava na demografsku, ali i buduću ekonomsku katastrofu.

Narod.hr: Još nemamo točne podatke o upisanom broju prvašića, ali procjenjuje se da će ih biti upisano jedva 35.000. Koliko je to manje u odnosu na lani?

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap: Ja mogu pričati općenito, a ne detaljno ni statistički. Naravno da se očekuje iz godine u godinu sve manji broj upisanih prvašića. To je onaj od prošlih trendova što se zbivalo proteklih šest, sedam, osam, devet godina. To je jedna stvar.

Druga stvar, što je veliki broj iseljenih koji su se odselili s obiteljima, što je porazno. Međutim još poraznija je slika kada se gleda smanjeni broj upisanih u depopulirajućim prostorima, županijama itd.

Općenito, npr. u Osječko-baranjskoj županiji se rodi dvoje ili troje djece više, a sada ima najveći pad odnosno prirodno smanjenje. To su dugoročni problemi koji će imati velike ekonomske posljedice, kazao je.

Narod.hr: Je li država poduzela ikakve mjere da bi se taj trend preokrenuo i najprije zaustavio demografski pad?

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap: Nije to samo pitanje države. To je pitanje svijesti naroda. Vlast za vlast, ne mijenja se ništa. Pitanje je svijesti naroda da je to jedan dugoročni problem, da je potrebno vršiti pritisak na nositelje političke vlasti. Dakle bez obzira da li oni bili lijevi, desni ili srednji.

Tu se ne može govoriti samo o odgovornosti vlasti. Problem je čitavog društva. To društvo nije prepoznalo. Primjerice Crkva ima svoj utjecaj. Ništa. Ona je jednostavno pasivna.

Narod.hr: Što država, ali i gradovi, županije, trebaju poduzeti hitno, a što dugoročno?

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap: To nisu politički, to su ekonomski problemi opstanka naroda.

Trebaju vršiti pritisak da kažu ‘Ljudi moji to je veliki dugoročni problem’, ako se može vršiti.

Vrši se pozitivan pritisak, ne da se netko treba skinuti s vlasti.

Treba razumjeti i političare. Političari rade ono što će im u kratkom roku donijeti glasove. Ovo je dugoročni, vrlo kompleksan problem. To što je se upisalo 2000 djece manje nego prošle godine, to je očekivano. To nije nikakvo iznenađenje. Iduće godine će se upisati još manje djece, iza te godine još manje. Pa onda će se primjerice govoriti: Mi smo kod uvoza radne snage. Radna snaga ulazi u Hrvatsku.

Narod.hr: Treba oblikovati politiku. Kakvu?

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap: Koja je useljenička, ali ujedno i da zaustavi ljude da iseljavaju iz Hrvatske.To je problem. Narod ne može biti ravnodušan. Ja ne govorim ništa protiv vlasti. To je naslijeđeni problem koji se nije rješavao. Ponavljam, to nije problem trenutnih nositelja vlasti, nego svih nositelja vlasti.To je jedan dugoročni problem, sadašnji rezultati, sadašnja ulaganja.

Hrvatska treba oblikovati dvije politike:

Pronatalitetnu što znači da oni koji žele imati djecu da ih imaju, da im nije problem egzistencija. To je slobodna volja svakoga.

Drugo treba oblikovati migracijsku politiku što znači dugoročno u skladu s gospodarskim razvojem oblikovati politiku. Osobito prostorno. Primjer od 60-ih godina prošlog stoljeća čitava Slavonija depopulira, nije to problem od jučer.To je problem i Gorskog kotara, Banovine i bez rata, djela Dalmacije. To je problem od prošlog stoljeća. Međutim nikada se nisu oblikovale politike, koje bi ublažile.

Nemoguće je zaustavljati migracije. Ljudi idu za boljim radnim mjestima.

Treba stvoriti uvjete i treba voditi računa da se zadrži to stanovništvo. Jeftinije je zadržati stanovništvo nego privući novo.

Narod.hr: Koje bi stanovništvo Vlada trebala privući na useljavanje?

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap: Tko će useljavati? Primjer iseljenici koji su iz Hrvatske otišli u Južnu Ameriku imaju lošiji život nego ovdje. Naglašavam kao što sam i rekao na početku. Bitna je svijest naroda da postoji taj problem. Kako se ja bavim tim problemom od kraja osamdesetih, to mi je struka nije mi bilo nerijetko da ljudi kažu ‘Daj, što vi radite to, što ću ja hraniti tuđu dječurliju?’. To vam je stav prosječnog Hrvata. Najbolju situaciju imaju nordijske zemlje, Francuska. Oni imaju jake poticajne pronatalitetne mjere, ali blage migracije, useljavanja. To je europski problem.

Europske institucije nemaju jednostavno svijest. Oni misle da će migracije i migracije useljavanja to zaustaviti. Mi smo daleko u nepovoljnijoj situaciji. Ogromni je pad stanovništva, i to mora zabrinjavati čitavu Hrvatsku.

Taj problem košta. To nije ideološki, nego ekonomski problem i problem opstanka.

Bez obzira koja je vlast bila treba ga održavati i provoditi. To je obaveza., zaključuje ugledni demograf prof. dr. sc Anđelko Akrap za Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.