Zakon o digitalnim uslugama (DSA) jedan je od najspornijih propisa koje je Europska unija donijela u posljednje vrijeme – on je kamen temeljac novog europskog digitalnog poretka. Pod parolama borbe protiv ‘dezinformacija’, zaštite djece i obrane demokracije, Bruxelles je uspostavio mehanizam koji prvi put sustavno centralizira nadzor nad internetskim sadržajem i daje institucijama moć da određuju granice dopuštenog govora. DSA je time najmoćniji instrument kontrole interneta u povijesti EU. U Hrvatskoj provedbu nadzire HAKOM, na čijem je čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek što otvara pitanje političkog utjecaja na reguliranje digitalnog prostora. U ovom dossieru, kroz seriju tekstova, razotkrivamo sve njegove ključne mehanizme i posljedice za slobodu izražavanja u Europi i Hrvatskoj.
U drugom nastavku dossiera o Digital Services Actu donosimo pregled sve glasnijih kritika i međunarodnih kontroverzi – od kazni i istraga protiv platforme X, preko veta u Poljskoj, do upozorenja pravnika, nevladinih organizacija i američkih dužnosnika da zakon pod krinkom borbe protiv dezinformacija otvara prostor institucionaliziranoj cenzuri i političkoj kontroli digitalnog prostora.
Kontroverzni Akt o digitalnim uslugama (DSA), navodno namijenjen zaštiti korisnika, a ustvari provodi cenzuru sadržaja koji nije u skladu s narativom Bruxellesa, već izaziva brojne kontroverze zbog širokih i nejasnih ovlasti koje daje nadzornim tijelima i privatnim subjektima za uklanjanje sadržaja.
Problematična je posebice definicija ”dezinformacije” i ”nezakonitog sadržaja” koja omogućuje da se restriktivniji standardi slobode govora pojedinih država prošire na cijelu Uniju. To dovodi do nesigurnosti i potencijalne autocenzure, jer platforme mogu biti kažnjene visokim novčanim kaznama ako ne uklone sadržaj dovoljno brzo, čak i ako je riječ o zakonitim izrazima mišljenja.
>Dossier DSA (1): Kako je donesen europski akt kojim je zacementirana cenzura?
Kritike unutar i izvan EU
Zbog toga su brojni stručnjaci i javne osobe zatražili temeljitu i transparentnu reviziju DSA-a, upozoravajući da zakon prijeti slobodi izražavanja i pravnoj sigurnosti unutar EU, ali i globalno, s obzirom na utjecaj koji takva regulacija može imati izvan granica Europe. Zakon je kritiziran i van granica Europske unije.
Trumpova administracija osudila je Akt i nazvala ga alatom cenzure. EU je svoje ”mišiće” najprije pokazala na, očekivano, Elonu Musku.
Već ranije kritizirala ga je i prijetila zbog njegove otvorene podrške njemačkoj desnoj stranci AfD. Kasnije ga je zbog, kako je to JD Vance nazvao – ”neke gluposti”, kaznila sa 120 milijuna eura, da bi u siječnju ove godine ponovno pokrenula postupak protiv X-a.
Ono što posebno zabrinjava, no što istovremeno ne iznenađuje, organizacija koja provodi kontrolu tzv. štetnih sadržaja i dezinformacija povezana je s lijevim političkim strankama i akterima koji su povezani s Antifom, te koji su javno kritizirali stavove konzervativnih političara. Iz ovoga je jasno da će ”štetni” sadržaj biti onaj koji nije u skladu s lijevo-liberalnim narativom. To dodatno potkrepljuje tvrdnju da je riječ o zakonu koji služi za cenzuru i gušenje slobode govora.
>Dossier DSA: Akt o digitalnim uslugama – uvod u europsku cenzuru slobode govora
Cenzura prema uputama Bruxellesa
Kontroverzni europski Akt o digitalnim uslugama (DSA) jedna je od najspornijih regulativa posljednjih godina. Iako se predstavlja kao zakon za zaštitu korisnika i demokracije u digitalnom prostoru, u praksi omogućuje široku institucionaliziranu cenzuru i političku kontrolu sadržaja.
DSA ne cilja samo jasno nezakonite sadržaje poput terorizma ili zlostavljanja djece, nego uvodi nejasne kategorije poput ”dezinformacija” i ”legalnog, ali štetnog sadržaja”, što otvara prostor za uklanjanje političkih stavova, kritika i različitih mišljenja koja nisu u skladu s narativom Bruxellesa.
DSA predviđa visoke novčane kazne do šest posto godišnjeg prihoda velikim platformama poput Googlea, Mete, X-a i TikToka, što potiče preventivnu autocenzuru i uvjetuje slobodu govora politički prihvatljivim narativima.
Definicije ”dezinformacija” su široke i podložne zloupotrebama. Pod pritiskom EU, platforme masovno uklanjaju sadržaj označen kao dezinformacije, često etiketirajući legitimne kritike i mišljenja.
Zakon također nameće stroge zahtjeve o transparentnosti političkog oglašavanja, dodatno kontrolirajući politički govor. Što se tiče nezakonitog sadržaja, države članice same definiraju granice, što vodi do nedosljednosti i zloupotreba. Legalni, ali ”štetni” sadržaji, uključujući političku kritiku, lako se mogu ukloniti pod izlikom zaštite društvenog mira.
Posebno zabrinjavaju odredbe o ”kriznim situacijama” koje Europskoj komisiji daju moć da jednostrano proglasi ”krizu” i nametne dodatne cenzorske mjere, što već vidimo kao institucionalizaciju prakse uklanjanja kritičkih informacija, primjerice tijekom pandemije COVID-19.
DSA nije samo zakon o digitalnim uslugama, već alat za centraliziranu kontrolu internetskog sadržaja koji ugrožava slobodu govora i pluralizam mišljenja u Europi, dopuštajući EU da određuje što je ”istina”, a što ”dezinformacija”, što predstavlja ozbiljnu prijetnju demokraciji i slobodnom društvu.
>Zuckerberg priznao cenzuru: Prisjetite se što je radilo naše ministarstvo istine Faktograf
Cenzuru provodi irska organizacija povezana s antifom
Mala irska regulatorna agencija Coimisiún na Meán preuzela je od 17. veljače 2025. glavnu ulogu nadzora provedbe Akta o digitalnim uslugama (DSA) za 450 milijuna građana EU-a. Ova agencija sa sjedištem u Dublinu, sa 75 zaposlenika, nadzirat će uklanjanje tzv. ”nezakonitog i govora mržnje” na velikim digitalnim platformama kao što su Facebook, X i TikTok, te može izricati novčane kazne do 6 posto godišnjeg prihoda kompanija koje ne poštuju pravila.
Dublinski ured regulatora dobit će potporu od DHR Communications, politički povezanog PR ureda koji igra ključnu stratešku ulogu u savjetovanju agencije. DHR ima veze s lijevo orijentiranim irskim predsjednikom Michaelom D. Higginsom te strankama Fianna Fáil i Fine Gael koje su na vlasti.
Regulator treba djelovati politički nepristrano, no njegova PR agencija povezana je s jakim lijevim aktivistima, pa čak i s Antifom. Jedna od istaknutih aktivistica uključena u pokretanje DSA-a je Síona Cahill, bivša predsjednica nacionalnog studentskog saveza. Ona trenutno, u suradnji s DHR-om, obnaša funkciju glasnogovornice Coimisiún na Meán.
Cahill je članica Upravnog odbora Irskog saveza za planiranje obitelji (irskog ekvivalenta Planned Parenthooda), a 2020. godine otkriveno je da je povezana a irskom Antifom.
Kako navodi The European Conservative, Cahill sebe naziva ”feministicom i aktivisticom”. Njena politička pristranost očita je iz objava na društvenim mrežama u kojima kritizira desne kandidate tijekom izbora za Europski parlament 2019. godine. Na konferenciji mladih njemačke Zelene stranke govorila je o svojoj ulozi u irskom referendumu o pobačaju.
Cahill oko DSA surađuje s Patricijom Ryan, bivšom savjetnicom u uredu predsjednika Europskog parlamenta i irske vlade. Ovo dodatno pokazuje bliske veze između Republike Irske, lijevog političkog krila i novog regulatora za tzv. ”govor mržnje”.
Više od sto intelektualaca zatražilo je od Bruxellesa temeljitu reviziju DSA
Više od stotinu pravnika, akademika, novinara i javnih osoba iz cijeloga svijeta zatražilo je od Europske komisije temeljitu i transparentnu reviziju Akta o digitalnim uslugama (DSA). Naslanjajući se na primjere finske zastupnice Päivi Räsänen i britanskog ratnog veterana Adama Smitha-Connora koji su zbog isticanja svoje vjerske pripadnosti ili molitve u sebi bili kažnjeni, upozoravaju da ta uredba ozbiljno ugrožava slobodu izražavanja i pravnu sigurnost u Europskoj uniji i izvan nje.
U pismu, koje je 9. listopada koordinirala organizacija ADF International, navodi se da je DSA, unatoč tvrdnjama Bruxellesa da stvara sigurnije digitalno okruženje, u praksi uspostavio paneuropski sustav cenzure s nejasnim pravilima i vrlo širokim ovlastima.
Potpisnici, među kojima je i naš eurozastupnik Stjepo Bartulica, ističu da je posebno problematična široka definicija ”nezakonitog sadržaja”. Njom se najrestriktivniji nacionalni standardi slobode govora mogu nametnuti cijeloj Uniji, a zbog globalnog djelovanja internetskih platformi i ostatku svijeta.
Time se stvara situacija u kojoj govor koji je u trenutku objave bio zakonit može naknadno biti prijavljen i sankcioniran prema promjenjivim pravnim standardima u 27 država članica.
Upozoravaju i na sudsku praksu Suda Europske unije koja omogućuje prekogranične, pa i globalne, naloge za uklanjanje sadržaja. Time se, kako tvrde, potkopavaju temeljna prava koja DSA navodno štiti.
Ovlasti za prijavu i uklanjanje sadržaja DSA prepušta privatnim subjektima
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da DSA ovlasti za prijavu i uklanjanje sadržaja u velikoj mjeri prepušta privatnim subjektima, tzv. ”pouzdanim prijaviteljima”. Oni djeluju ”bez transparentnosti, stvarnog demokratskog nadzora i odgovornosti. Takvi subjekti mogu postupati prema vlastitim političkim ili ideološkim agendama, čime se dodatno narušava povjerenje javnosti.
Budući da platformama prijete kazne do šest posto globalnog prometa ako ne reagiraju brzo, zakon, prema ocjeni stručnjaka, potiče praksu ”prvo ukloni, poslije provjeri” i dovodi do autocenzure korisnika.
Autori pisma kritiziraju i način na koji Europska komisija provodi trenutačnu reviziju DSA-a, tvrdeći da se ona odvija netransparentno, putem zatvorenih anketa i bez javno poznatih kriterija. Zbog toga traže uključivanje neovisnih stručnjaka za slobodu govora, ustavno pravo i digitalna prava, uz mogućnost javnih komentara.
Traže i da Komisija javno objavi popis nevladinih organizacija, aktera civilnog društva i partnerskih subjekata uključenih u reviziju, kao i kriterije i metodologiju njihova odabira. Pozivaju da revizija obuhvati temeljitu i strogu pravnu procjenu usklađenosti DSA-a sa zaštitom temeljnih prava, posebno u skladu s Povelju EU-a o temeljnim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima te Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
Među potpisnicima su brojne istaknute javne osobe, pravnici i europarlamentarci različitih političkih opcija. Iako ADF International naglašava da podupire borbu protiv jasno nezakonitog sadržaja, poput seksualnog iskorištavanja djece ili terorizma, upozorava da DSA ide daleko izvan tih okvira. Dapače, mogao bi postati globalni model za kontrolu digitalnog govora. Nadolazeća revizija, poručuju, ključan je test hoće li Europska unija istodobno štititi sigurnost na internetu i temeljnu slobodu izražavanja.
>Most upozorava: Europski i domaći fact-checkeri ugrožavaju slobodu govora
Više od 50 nevladinih organizacija pozvalo je EU da zaštiti slobodu govora
U rujnu prošle godine organizacija Free Speech Ireland zajedno s više od 50 nevladinih organizacija iz EU pozvala je da Akt o digitalnim uslugama (DSA) štiti slobodu izražavanja, a ne da je ograničava. U otvorenom pismu upućenom čelnicima Europske komisije izrazili su zabrinutost zbog širokih i nejasnih pojmova poput ”nezakonitog sadržaja” i ”dezinformacija” koji mogu dovesti do uklanjanja legitimnog govora. Također su upozorili da postoji premali sudski nadzor nad odlukama o uklanjanju ili uređivanju takvog sadržaja.
Tražili su da im se jasno objasni kako će se ta pitanja riješiti u predstojećoj reviziji DSA-a. Posebice kada je riječ o primjeni pravila u različitim državama članicama i zaštiti sadržaja koji je točan, ali se ne slaže sa službenim stavovima Europske unije. Potpisnici su brojne europske nevladine organizacije posvećene zaštiti demokratskih vrijednosti.
Globalna cenzura i zabrinutost SAD-a
Slična upozorenja dolaze i iz Sjedinjenih Američkih Država. Tamo se ističe da bi DSA mogao ograničiti slobodu govora zajamčenu Prvim amandmanom.
Kombinacija široke definicije ”nezakonitog sadržaja” u DSA-u i postojeće sudske prakse Suda Europske unije otvara vrata prekograničnim, pa čak i globalnim nalozima za uklanjanje sadržaja. U predmetu Glawischnig-Piesczek Sud je dopustio da se obveze uklanjanja sadržaja protegnu izvan nacionalnih granica unutar EU-a. U predmetu Google LLC također je potvrdio da takvi nalozi mogu imati i globalni učinak.
Odražavajući te zabrinutosti, Odbor za pravosuđe Zastupničkog doma SAD-a upozorio je u pismu europskoj povjerenici Henni Virkkunen da bi DSA, iako formalno ograničen na govor u EU-u, mogao ograničiti ustavno zaštićeni govor Amerikanaca.
Iako se DSA nominalno primjenjuje samo na govor unutar EU-a, u svojem sadašnjem obliku mogao bi ograničiti slobodu govora zajamčenu američkim Ustavom. To je zato što se tvrtke koje ne uklone dovoljno ”obmanjujućeg ili zavaravajućeg” sadržaja, prema definiciji europskih birokrata, suočavaju s kaznama do šest posto globalnog prihoda. Zbog toga postoji rizik da će se ova pravila primjenjivati i izvan granica EU-a.
Mnoge platforme primjenjuju jedinstvena pravila moderiranja sadržaja na globalnoj razini. Zbog toga restriktivni zakoni poput DSA-a mogu postati de facto svjetski standardi cenzure.
Administracija Donalda Trumpa uputila je u kolovozu prošle godine američke diplomate u Europi da se suprotstave Europskom Aktu o digitalnim uslugama (DSA), zbog zabrinutosti da zakon ograničava slobodu govora i opterećuje američke tehnološke tvrtke. Trumpova administracija ovaj zakon vidi kao alat za ograničavanje slobode izražavanja, posebno konzervativnih glasova.
Njihov stav je da DSA treba ukinuti ili izmijeniti, a navode i kako postoje argumenti za osporavanje ovog zakona.
>Goleš Babić upozorava: Što zapravo donosi novi paket europskih regulacija digitalnog prostora
Prva kazna DSA izrečena je prema Elonu Musku
Prva kazna koji je Europska unija prema DSA izreka bila je prema Elonu Musku. Musk i njegova platforma X kažnjeni su u prosincu prošle godine sa 120 milijuna eura zbog navodnog kršenja digitalnih pravila.
Objavljujući prvu kaznu vezanu uz sadržaj prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), EU je navela da kažnjava X zbog nepoštivanja zahtjeva za transparentnost, uključujući ”zavaravajući dizajn” plave kvačice.
Američki potpredsjednik J.D. Vance komentirao je da EU kažnjava Muska jer ne provodi cenzuru.
”EU bi trebala podržavati slobodu govora, a ne napadati američke tvrtke zbog gluposti”, napisao je Vance na svom X profilu.
Rumors swirling that the EU commission will fine X hundreds of millions of dollars for not engaging in censorship. The EU should be supporting free speech not attacking American companies over garbage.
— JD Vance (@JDVance) December 4, 2025
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Stephen Nikola Bartulica (ECR), nadovezavši se na objavu Vancea, također je kritizirao ovu odluku:
”Europska komisija želi kazniti X jer odbija prihvatiti cenzuru koju nameće EU. Sloboda govora mora biti jedan od temelja Europske unije. Čini se da neizabrani birokrati koji vode EU to ne žele prihvatiti.”
>Europska komisija razmatra kazniti Muska zbog podrške AfD-u na X-u
Nova istraga protiv X-a
Europska komisija krajem siječnja ove godine pokrenula je novu istragu protiv platforme X zbog sumnji u neadekvatno upravljanje rizicima povezanim s funkcionalnošću umjetne inteligencije Grok, koja se koristi za preporuku sadržaja.
Istraga će ispitati je li X ispunio zakonske obveze prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA), posebno u pogledu širenja nezakonitog sadržaja, uključujući seksualno eksplicitne manipulirane slike i materijale koji mogu predstavljati zlostavljanje djece.
Komisija će detaljno provjeriti procjene i mjere ublažavanja rizika koje je platforma poduzela te zatražiti izvješća o njihovoj provedbi. U slučaju nepridržavanja, platformi prijete visoke kazne, a istraga će uključiti i nacionalnog koordinatora za digitalne usluge iz Irske, gdje je X registriran.
>Tesla na meti političkog vandalizma: Pogledajte što se događa u Americi
Poljski predsjednik blokirao DSA i izazvao bijes Bruxellesa
Poljska je pod pritiskom Bruxellesa jer je predsjednik Karol Nawrocki početkom godine stavio veto na zakon kojim je vlada Donalda Tuska htjela provesti Europski akt o digitalnim uslugama (DSA).
Zbog toga Poljskoj prijete kazne do 9,5 milijuna eura, a u prošlosti su zbog sličnih propusta već platili 320 milijuna eura. Nawrocki DSA vidi kao opasnu institucijsku cenzuru koja daje preveliku kontrolu nad internetom politički imenovanim tijelima, uspoređujući ga s Orwellovim “Ministarstvom istine”.
Kritizira i kratke rokove za žalbe, koji ne osiguravaju pravi sudski nadzor. Poljska za sada nije imenovala tijelo za provedbu DSA-a i izložena je velikim kaznama. Europska komisija je već pokrenula postupak protiv Poljske pred Europskim sudom pravde.
>Veto protiv cenzure: Poljski predsjednik blokirao DSA i izazvao bijes Bruxellesa
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa