EU razmatra ‘nuklearni’ instrument i carine od 100 milijardi eura protiv SAD-a

Bruxelles se sprema na mogući trgovinski sukob sa SAD-om nakon što su Sjedinjene Države zaprijetile carinama u kontekstu svojih zahtjeva oko Grenlanda, što je izazvalo zabrinutost u nekoliko važnih europskih gradova.

Prema informacijama iz EU-a i Europskog parlamenta, Europska komisija i države članice razmatraju mogućnost aktiviranja instrumenta protiv prisile — najjačeg trgovinskog alata koji je EU ikada donio, zajedno s paketom recipročnih carina koje bi mogle pogoditi američki izvoz u vrijednosti između 90 i 100 milijardi eura.

>Trump punih ruku posla: Grenland, Iran i Gaza na vanjskom planu, napetosti kod kuće

Transatlanske napetosti

U isto vrijeme, vodeće političke skupine u Europskom parlamentu vrše pritisak da se zaustavi ratifikacija najnovijeg trgovinskog sporazuma između EU-a i SAD-a dok Washington formalno ne povuče svoje prijetnje vezane uz Grenland.

Iako je diplomacija i dalje službeni prioritet, činjenica da se ove opcije sada otvoreno raspravljaju u Bruxellesu odražava rastuću zabrinutost zbog pogoršanja transatlantskih odnosa i sve učestalije upotrebe gospodarskog pritiska kao političkog alata među saveznicima.

Najnovije odluke predsjednika Donalda Trumpa teško je braniti, čak i njegovim najodanijim saveznicima unutar Unije.

Instrument protiv prisile

U središtu rasprave je instrument protiv prisile (ACI), koji je usvojen 2023. godine s jasnim ciljem da EU može reagirati na slučajeve gospodarskog pritiska ili ucjene od strane trećih zemalja. Taj mehanizam omogućuje Uniji da odgovori kad neki partner koristi trgovinu ili ulaganja kako bi nametnuo svoje političke odluke koje ugrožavaju suverenitet.

Za razliku od klasičnih recipročnih carina, ACI Bruxellesu daje znatno šira ovlaštenja. To uključuje ograničavanje pristupa jedinstvenom tržištu, smanjenje broja trgovačkih licenci te isključivanje stranih tvrtki iz europskih javnih nabava.

U praksi to znači da EU može djelovati ne samo na fizičku robu, već i na usluge, ulaganja, pa čak i na digitalne i tehnološke sektore u kojima se američke tvrtke uvelike oslanjaju na europsko tržište. Sve što je Europa do sada napravila kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima bilo bi samo početak ako se ovaj instrument u potpunosti upotrijebi.

Do sada ovaj alat nikada nije korišten, pa kriza oko Grenlanda predstavlja prvi pravi test koliko je EU spremna primijeniti ovaj instrument namijenjen situacijama visokog političkog pritiska.

>Trump prijeti carinama zemljama koje odbiju podržati njegov plan za Grenland

Paket carina od 100 milijardi eura

Paralelno s raspravom o instrumentu protiv prisile, Komisija je ponovno pokrenula klasičniju opciju — vraćanje na popis recipročnih carina koje bi mogle pogoditi američki izvoz u vrijednosti između 90 i 100 milijardi eura. Taj je paket sastavljen tijekom ranijih trgovinskih sukoba, ali je kasnije zamrznut nakon trgovinskog sporazuma s SAD-om iz 2025. godine.

Jasno je da je riječ o političkoj borbi. Proizvodi koji bi bili pogođeni pažljivo bi se birali kako bi izazvali unutarnji pritisak u SAD-u, ciljajući na sektore i regije koje imaju veliku važnost za izbore. Osim toga, te mjere mogle bi se provesti korištenjem uobičajenih trgovinskih obrambenih instrumenata EU-a, bez potrebe za službenim aktiviranjem instrumenta protiv prisile.

Za neke države članice ovaj pristup predstavlja manje radikalan prvi korak — dovoljno snažan da pošalje jasnu poruku, a istovremeno pravno poznat i politički lakše prihvatljiv.

Zamrzavanje trgovinskog sporazuma EU-SAD

Najizravniji politički odgovor dolazi iz Europskog parlamenta. Skupina zastupnika iz različitih političkih opcija zatražila je zaustavljanje ratifikacije i provedbe najnovijeg trgovinskog sporazuma sa SAD-om, jer smatraju da bi nastavak pod ovakvim uvjetima značio prihvaćanje gospodarskog pritiska povezanog s teritorijalnim pitanjima.

Voditelji parlamentarnih skupina upozorili su da bi davanje bescarinskog pristupa američkim proizvodima, dok Washington dovodi u pitanje danski suverenitet nad Grenlandom, narušilo vjerodostojnost same Europske unije. Neki su otišli i korak dalje te pozvali na zaustavljanje daljnjih trgovinskih pregovora dok prijetnje ne prestanu.

Službeno, europski čelnici ističu da je diplomacija i dalje najpoželjniji put. Održani su izvanredni sastanci, a dužnosnici naglašavaju da još nije donesena konačna odluka o aktivaciji instrumenta protiv prisile ili uvođenju carina, prenosi The European Conservative.

>Borba za prevlast na Arktiku: Trumpova fiksacija Grenlandom u kontekstu Rusije i Kine

Izvor: narod.hr/The European Conservative