“Dvaput smo potukli Nijemce a oni se opet vraćaju”, navodno je rekla bivša britanska premijerka Margaret Thatcher nakon pada Zida 1989. izrazivši strah da će ujedinjenje donijeti prevlast Njemačke u Europi. Dvadeset pet godina nakon pada Berlinskog zida, Europom danas vlada Njemačka, a ne Bruxelles, Pariz ili London a neprestana kriza eurozone samo učvršćuje njezin položaj, ističu analitičari, piše AFP.
“Prije pada Zida Njemačka je bila na rubu Europe, a danas je u središtu u zemljopisnom, gospodarskom i u političkom pogledu”, zaključio je Karel Lannoo, direktor Instituta za europska politička istraživanja u Bruxellesu.
“Njemačka je središte europskog reaktora. Tijekom financijske krize Berlin je bio najvažnije mjesto u Europi, a ne Bruxelles”, rekao je Lannoo za AFP.
Njemačka – gospodarski orijaš EU-a
Ujedinjena Njemačka se doista nametnula kao orijaš Europske unije koji s više od 27 posto sudjeluje u proizvodnji eurozone.
S obzirom na golem gospodarski utjecaj, Njemačku se zove u pomoć više nego bilo kojeg partnera kada je riječ o pružanju financijske pomoći zemljama koje pritišću dugovi i o spašavanju Europe od sloma.
Bojeći se bijesa svojih birača, Merkel je prvo odbijala uzeti novac poreznih obveznika za programe financijske pomoći kojim se trebalo vratiti povjerenje u europsku valutu, zbog čega je dobila nadimak “gospođa nein”.
No kancelarka je na koncu popustila obećavši pomoć Njemačke u uspostavi financijskog sustava pomoći za zaštitu najugroženijih zemalja. Istodobno je preuzela vodstvo omanje skupine zemalja, uglavnom sjevernoeuropskih, tražeći oštriji proračunski nadzor i nepopularne mjere sigurnosti.
“Nakon početka krize u eurozoni i rasprave o njemačkom utjecaju u Europi koja je uslijedila, posljedice pada Zida postaju vidljive u potpuno drukčijem svjetlu tek u prigodi 20. obljetnice” tog povijesnog događaja 2009., ističe Hans Kundnani iz Europskog vijeća za međunarodne odnose sa sjedištem u Berlinu.
Analitičari ističu da sadašnja moć Njemačke proizlazi iz njezinih novijih gospodarskih uspjeha: još prije nekoliko godina, početkom 2000-ih, zemlju su čak nazivali europskim bolesnikom.
Moć Berlina je “vjerojatno privremena”, ocjenjuje Lannoo, spominjući “dugoročne gospodarske teškoće” te zemlje, napose demografski pad i slab natalitet.
Taj stručnjak ističe i da je sadašnja gospodarska slabost Francuske pretvorila francusko-njemački par, tradicionalni pokretač Europe, u iznimno neuravnotežen tandem.
Berlin neodlučan na međunarodnom planu
Protivno očekivanjima, dok je gospodarska kriza u Europi učvrstila utjecaj Njemačke, mnogi žale što ona ne želi preuzeti vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici.
U međunarodnoj politici Njemačku izvan Europe smatraju najvećom silom. Merkel je, primjerice, od izbijanja ukrajinske krize razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom puno više nego bilo koji drugi europski čelnik.
No unutar EU-a ipak nailazi na kritike zbog svoje povremene neodlučnosti. Dok je Francuska među prvima poslala svoje zrakoplove da sudjeluju u udarima na Islamsku državu u okviru međunarodne koalicije pod vodstvom Sjedinjenih Država, Njemačka je ograničila svoje sudjelovanje u vojnoj obuci kurdskih boraca.
“Njemačka nerado igra vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici, što sprječava Europu da to učini bez njemačkog pristanka”, rekao je Karel Lannoo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.