Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode (LIBE) u srijedu, 5. studenoga, usvojio je svoje drugo privremeno izvješće o postupku prema članku 7. protiv Mađarske, ponovno rasplamsavši jedan od najdugotrajnijih političkih sporova u EU-u.
Europski parlament i druga tijela EU-a u svojim izvješćima Mađarsku optužuju za sustavno kršenje načela vladavine prava. Posebno se ističe erozija neovisnosti pravosuđa, slabljenje medijskih sloboda i politička kontrola nad javnim prostorom. Budimpeštu se tereti i za rasprostranjenu korupciju te zlouporabu sredstava EU-a, kao i za pritiske na nevladine organizacije i civilno društvo.
Dodatne optužbe odnose se na diskriminaciju manjina, osobito Roma i LGBT osoba, restriktivnu migracijsku politiku te nepoštivanje presuda europskih sudova. Kritičari tvrde da je Mađarska, pod vlašću Viktora Orbána, prerasla u „izbornu autokraciju” u kojoj su demokratske institucije svedene na formalnost.
Izvješće usvojeno s 51 glasom “za”
Izvješće, koje je sastavila nizozemska zastupnica Zelenih Tineke Strik, usvojeno je s 51 glasom za, 21 protiv i dva suzdržana glasa.
Optužuje Mađarsku da je postala „hibridni režim izborne autokracije” te poziva Europsko vijeće – države članice – da napokon pokrenu postupak koji bi mogao dovesti do suspenzije mađarskog prava glasa unutar EU-a.
Dokument ponavlja ranije tvrdnje o demokratskom nazadovanju i eroziji neovisnosti pravosuđa u Mađarskoj, tvrdeći da se situacija pogoršala otkako je Europski parlament prvi put aktivirao članak 7. 2018. godine. Među „zabrinutostima” navode se navodni politički utjecaji na mađarsko pravosuđe, preispitivanje presuda Suda EU-a od strane mađarskog vrhovnog suda, slabljenje Nacionalnog sudbenog vijeća te ono što dokument naziva „sustavnim odbijanjem” provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava.
O izvješću će se glasovati na plenarnoj sjednici
Izvješće, o kojem će se raspravljati i glasovati na plenarnoj sjednici u Strasbourgu kasnije ovog mjeseca, također navodi zabrinutosti zbog korupcije, zlouporabe sredstava EU-a te ograničavanja akademskih i medijskih sloboda.
Mađarski vladini dužnosnici i zastupnici u Europskom parlamentu, međutim, tvrde da proces nikada nije bio vezan uz „vladavinu prava”, nego da se koristi kao alat za kažnjavanje Mađarske zbog njezinih konzervativnih politika i odbijanja usklađivanja s liberalnom agendom EU-a.
Kinga Gál, zastupnica Fidesza, napisala je na platformi X da je glasovanje „još jedan sramotan korak u nizu politički motiviranih napada na Mađarsku”, tvrdeći da je zemlja na meti zato što ne šalje oružje Ukrajini, odbija prihvatiti ilegalne migrante i odbacuje rodnu ideologiju u školama. Njezin kolega András László ustvrdio je da Europski parlament želi istodobno djelovati kao „tužitelj, sudac i porota”. Naglasio je da se nekoliko kritika iz izvješća – koje se odnose na vanjsku politiku, obrazovanje i obiteljsko pravo – nalazi izvan nadležnosti EU-a.
>Mađarska opet ostala bez ruske nafte nakon ukrajinskog napada na Družbu
Mađarska vlada tvrdi da njezine nacionalne politike odražavaju demokratski mandat
Potez koji je ranije ove godine dodatno razljutio Bruxelles bila je odluka vlade Viktora Orbána da zabrani homoseksualne povorke i javne događaje koji promiču LGBT identitete – mjeru za koju vlasti tvrde da je namijenjena zaštiti djece od štetnih ideologija u ranoj dobi.
Mađarska vlada dosljedno tvrdi da njezine nacionalne politike odražavaju demokratski mandat, a ne kršenje prava EU-a.
Širi spor ukazuje na rastuće napetosti između Bruxellesa i Budimpešte oko pitanja suvereniteta, migracija i društvene politike. Mađarska se i dalje suočava sa zamrzavanjem više od 18 milijardi eura sredstava EU-a, službeno zbog zabrinutosti u vezi s korupcijom i neovisnošću pravosuđa.
Optužbe za korupciju protiv Orbánove vlade posebno su ironične u svjetlu niza korupcijskih skandala koji potresaju Europsku komisiju i Europski parlament.
Unatoč godinama rasprava, nema naznaka konsenzusa među državama članicama o daljnjem postupanju. Napredovanje u okviru članka 7. zahtijevalo bi potporu najmanje četiri petine vlada EU-a, dok bi za uvođenje sankcija bila potrebna jednoglasnost – što se čini malo vjerojatnim, piše The European Conservative.
>EU stala na kraj domaćim rusofilima: Slovačka i Mađarska neće više uvoziti ruski plin
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The European conservative



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.