Kako smijemo pisati o ‘trans’ osobama? Evo što nam je odgovorio AEM

Agenciji za elektroničke medije (AEM) poslali smo upit u kojem smo zatražili smjernice i zakonsku osnovu o tome kako bismo trebali pisati o „transrodnim osobama“ te postoje je li sankcije za pisanje o njima u rodu koji odgovara njihovom spolu. Iako je, kako AEM sam kaže, „rodni identitet subjektivni doživljaj“, sugerirano nam je da se držimo zakona, Kodeksa časti Hrvatskog novinarskog društva (HND) i LGBTIQ+ Strategije Europske unije.

Postavili smo sljedeća pitanja: Kako se piše o ‘transrodnim osobama’ u medijima? Vodimo li se kao novinari njihovim biološkim spolom ili ‘rodnim identitetom’? Postoji li zakon koji to regulira? Postoje li smjernice koje reguliraju pisanje o ‘transrodnim osobama’? Postoje li sankcije ukoliko se o muškarcu koji se identificira kao žena piše u muškom rodu i obratno? Možete li nas uputiti na te smjernice i zakone, ukoliko oni postoje?

Možda će vas zanimati

Hrvatska

Smiju li mediji o 'transrodnim' osobama pisati u rodu koji odgovara njihovu spolu?

15. listopada 2025. u 21:15

Postoji li sloboda govora i medija, te sloboda savjesti, ili su se novinari u svom poslu dužni pokoravati rodnoj ideologiji i ‘transrodnom’ pokretu?

Ista pitanja poslali smo i Ministarstvu kulture i medija Nine Obuljen Koržinek (HDZ), no zasad nismo dobili odgovor.

Odgovor AEM-a

Evo kako nam je odgovorila Agencija. AEM piše kako nas ne može uputiti o tome kako se piše o tim osobama, no može nam skrenuti pozornost da mnoge preporuke različitih organizacija i tijela upućuju na to da se osoba predstavlja onako kako se sama identificira. To znači – prema „rodnom identitetu“, a ne nužno prema biološkom spolu. Pojašnjava AEM: „To znači, ako muškarac koji se identificira kao žena želi da se obraćamo kao ‘ona’ i koristimo ženski rod, novinari/ke bi to trebali poštivati. I obrnuto“.

U nastavku AEM konstatira kako je rodni identitet „subjektivni osjećaj“. Međutim, ignoriranje tog identiteta „može rezultirati nepoštivanjem, stigmom i/ili dodatnom marginalizacijom“.

Nadalje, AEM preporuča i što izbjegavati u pisanju o „transrodnim osobama“, a to naziva „senzacionalističkim pristupom“. Tako bismo trebala izbjegavati sljedeće termine: „zamjena spola”, „promjena spola”, „operacija“ kao „velika drama“.

Neki od ovih termina su nejasni i nije potpuno jasno što je AEM ovdje htio reći. Dodaje i da se termini „transrodna osoba”, „trans osoba”, „transrodni identitet” i sl. koriste „ispravno, odnosno da se ne koriste ponižavajući, pejorativni termini“.

> Lista stručnjaka za ‘transrodnost’: Ideološko tijelo bez legitimiteta

Smjernice i sankcije

Odgovarajući na upit o smjernicama koje bi novinari trebali pratiti, AEM se poziva na zakon koji regulira i definira diskriminaciju: „Zakon o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj zabranjuje diskriminaciju na osnovi rodnog identiteta i rodnog izražavanja. Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o medijima, Zakon o ravnopravnosti spolova i Kodeks časti hrvatskih novinara zahtijevaju poštivanje dostojanstva, ugleda i časti građana te zabranjuju izražavanje ili prenošenje diskriminatornih stavova, uključujući one temeljene na spolnom ili rodnom identitetu“.

Znači li to da je diskriminacija o ženi pisati u ženskom rodu, a o muškarcu u muškom? Pisanje istine je diskriminacija?

Koje su potencijalne sankcije za pisanje istine o „transrodnim osobama“? Evo odgovora AEM-a: „Postoje profesionalni i zakonski okviri koji su navedeni u odgovorima na pitanja br. 1, 2, i 4., a koji štite od diskriminacije na temelju rodnog identiteta i izražavanja spolne orijentacije. Dakle, ukoliko medij svojim sadržajem potiče diskriminaciju, vrijeđa ili stvara ponižavajuću okolinu, to u konačnici može dovesti u pitanje kršenje Zakona o elektroničkim medijima ili nekog drugog zakona“.

Ovdje se postavlja i logično pitanje tko donosi sud o tome stvara li se ili ne stvara „ponižavajuća okolina“? „Transrodne osobe“ i aktivisti ili mediji?

Je li kršenje zakona povreda subjektivnog osjećaja, a to je rodni identitet, kako piše sama Agencija?

> AEM odbacio još jednu prijavu protiv Šarića: Tekst o ulasku LGBT ideologa u škole ne krši zakon

Zakoni, HND i EU LGBTIQ+ Strategija

Na kraju, AEM nam je dao popis zakona i smjernica kojih bismo se trebali pridržavati: Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o medijima, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Kodeks časti hrvatskih novinara (HND) i Strategija EU o ravnopravnosti LGBTIQ osoba za razdoblje razdoblje 2026. – 2030.

Međutim, u zakonima nema izričite naredbe koja novinare obvezuje da o „transrodnim osobama“ moraju pisati u njihovom preferiranom rodu, a koji se razlikuje od spola, no to se može proizvoljno tumačiti kao diskriminacija.

Na Kodeks časti HND-a ne treba se posebno osvrtati jer je riječ o udruzi, k tome i izrazito ideološki obojenoj.

Vrlo je indikativno što je ponuđena i Strategija EU o ravnopravnosti LGBTIQ osoba za razdoblje razdoblje 2026. – 2030. koja je skrojena prema željama LGBT zajednice te se kosi s vjerskim, političkim i svjetonazorskim uvjerenjem većine građana.

EU Strategija donosi čitav niz bizarnih i problematičnih odredbi i smjernica. Primjerice, zabranu tzv. konverzijskih terapija, odnosno razgovora stručnjaka s osobama koje imaju istospolne sklonosti i žele ih se riješiti.

EU se zalaže za legalizaciju posvajanje djece od strane istospolnih parova, što je protivno Ustavu i zakonima Republike Hrvatske, te pravima i najboljem interesu djeteta – da ima oca i majku.

Prema Strategiji, cilj je opće prihvaćanje i normalizacija LGBTIQ+ identiteta kroz sve razine javnog života. „Promjena spola“ mora biti omogućena samo na temelju „samoodređenja“, bez obveze medicinskih pregleda i intervencija.

Posebno problematično jest to što se najavljuju zakoni o „govoru mržnje“ koji bi bili u potpunosti identični zahtjevima LGBT zajednice, odnosno svaka kritike te ideologije mogla bi biti kazneno djelo. Tako bi i novinari, kao i opća populacija, mogli biti kazneno gonjeni za pisanje istine o „transrodnim osobama“.

> Odgovor AEM-a LGBT udruzi CGI Poreč: Kritika i polemika nisu kažnjive zakonom

Izvor: narod.hr