Nova mađarska vlada otvorit će povijesne arhive svojih obavještajnih službi iz komunističkog razdoblja.
Novoizabrani mađarski premijer Péter Magyar potvrdio je u četvrtak planove za otkrivanje dosjea “domaće obavještajne službe iz doba komunizma”.
“Novoizabrana vlada TISZE otvorit će dosjee domaćih obavještajnih službi iz komunističkog razdoblja“, napisao je Magyar na društvenoj mreži X.
The incoming TISZA government will open communist-era domestic intelligence files. Meanwhile, TISZA Members of Parliament will not be moving into the National Assembly Office Building, which formerly served as the headquarters of the secret police and the Hungarian Socialist…
— Magyar Péter (Ne féljetek) (@magyarpeterMP) April 23, 2026
Zastupnici ne žele u bivše sjedište tajne policije
Magyar je dodao da Tiszini zastupnici neće preuzeti urede u zgradi Zastupničkog doma, koju je opisao kao bivše “sjedište tajne policije i Mađarske socijalističke radničke partije”.
Podsjećamo, Peter Magyar, pobjednik je nedavnih mađarskih parlamentarnih izbora. Očekuje se da će postati premijer 9. svibnja.
> Zakon o arhivima: Kako je Šeks došao do dokumenata iz kojih je novinar Jutarnjeg otkrio njegovu djelatnost u jugoslavenskim tajnim službama?
> Zakon o arhivima (1): Sjećate li se kako je Plenković reagirao kada je Most prvi put predložio otvaranje arhiva?
> Zakon o arhivima: Je li pitanje arhiva bilo u pozadini pada vlade HDZ-Most?
Balint Ruff, budući voditelj ureda premijera, rekao je u srijedu da će otkrivanje dosjea tajne policije biti među njegovim prioritetima.
“Ovo je zadatak za povjesničare, ali ja ću osigurati da sljedeća vlada napravi okvir za taj posao, odnosno da pruži priliku za istraživanje bez političkog pritiska”, poručio je Ruff, odvjetnik i politički savjetnik.
Tajne komunističkog režima
Za razliku od Poljske ili Češke, Mađarska nikada nije službeno otkrila imena suradnika tajne policije iz komunističkog razdoblja. Pojedinci mogu pristupiti vlastitim dosjeima, ali ne, primjerice, materijalima o drugima. Uključujući i one o bivšim doušnicima komunističkog režima.
Povjesničar Krisztian Ungvary, glasni zagovornik potpune transparentnosti, na predavanju iz 2023. rekao je da će, premda “prošlost javnih osoba nije javna, one stalno biti podložne ucjenama onih koji imaju pristup informacijama o njihovoj prošlosti”, navodi Reuters.
Hrvatska svoje arhive “pročistila”?
Godine 2018., uoči ljetne stanke, kada oči javnosti nisu bile uprte u rad Sabora, vladajuća većina izglasovala je tada novi, HDZ-ov Zakon o arhivima. Zakon je predložila Vlada Andreja Plenkovića, a pripremilo Ministarstvo kulture.
(VIDEO) Sabor: Ministrica Obuljen na sva pitanja o arhivima odgovarala istom rečenicom!
(VIDEO) Bulj: ‘Ministrici Obuljen nije lako: mora braniti ‘lex Kolega’ čiji je autor kolega Šeks’
(VIDEO) Hasanbegović: ‘Novi arhivski zakon dolazi od nevidljive protulustracijske pravno-političke koterije’
Upravo je taj Zakon izazvao brojne kritike. Sabor ga je izglasovao samo godinu dana nakon što je, taj isti sastav Sabora, prema Mostovom prijedlogu, donio Zakon kojim je omogućeno otvaranje arhiva iz komunističkog razdoblja. Tada je HDZ-ova većina tvrdila da se ne boji otvaranja arhiva.
“Iz osobnog iskustva mogu reći da se danas sve teme mogu istraživati, u smislu da istraživanje ni jedne teme nije formalno zabranjeno. Međutim, problem određenih tema jest nedostupnost arhivskoga gradiva, kao i činjenica da neke teme, a jedna od njih je tema našega zbornika, nisu u dovoljnoj mjeri medijski vidljive. Slikovito rečeno, nekadašnja formalna zabrana istraživanja zamijenjena je medijskim zidom šutnje. Arhivski izvori danas u najvećoj mjeri jesu dostupni, ali su arhivi u znatnoj mjeri „pročišćeni“, upozorio je povjesničar doc. dr. sc. Vladimir Šumanović u razgovoru za HKV.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa