U nedjelju se održavaju ključni mađarski parlamentarni izbori, gdje se kao izazivač najdugovječnijem europskom čelniku Viktoru Orbanu nameće mladi Peter Magyar, čelnik stranke Tisza i bivši član Fidesza, koji se politički pozicionira na desnom centru. Utrka je neizvjesna jer neke ankete daju prednost Orbanu, dok neke više idu u korist Magyaru. Veliku ulogu ima i mađarski mješoviti izborni sustav koji u praksi više pogoduje većim i organizacijski dominantnim političkim opcijama, što Magyaru smanjuje šanse.
Jako puno ovisi i o samoj izlaznosti birača. Prema mađarskom izbornom sustavu visoka izlaznost birača povijesno ide u korist najstabilnijoj političkoj snazi, u ovom slučaju Fideszu.
Osim toga, Orbanu i njegovoj stranci Fidesz dao je otvorenu podršku i američki potpredsjednik J.D. Vance u nedavnom posjetu Budimpešti. Ne smatrajući to miješanjem u izbore, ”opalio je šamar” i Bruxellesu, kazavši kako je Viktor Orban jedan od najistaknutijih europskih lidera kada je riječ o energetskoj sigurnosti i neovisnosti.
Nakon J.D. Vancea i predsjednik Donald Trump je u petak na svojoj društvenoj mreži Truth Social pozvao birače da podrže premijera Viktora Orbana. Orbana je opisao kao ”pravog prijatelja, borca i pobjednika”.
>Vance kritizirao Bruxelles i dao podršku Orbanu
Većina anketa daje prednost Magyaru i Tiszi
Mađarski mediji javljaju da nedavne ankete pred izbore 12. travnja daju neujednačenu sliku političke situacije u Mađarskoj. Dok dio istraživanja pokazuje da Magyarova stranka Tisza ima značajnu prednost i jača potporu birača, druge ankete i dalje bilježe vodstvo Fidesz–KDNP-a. Razlike su vidljive i među pojedinim institutima, pa se procjene kreću od blage prednosti vladajućih do uvjerljivog vodstva oporbe.
Institut Iránytű utvrdio je da je Tisza ostvarila značajnu prednost – podržava je 41 posto ukupnog stanovništva, dok vladajuća Orbanova stranka ima 34 posto.
Nedavno istraživanje Istraživačkog centra 21 pokazuje da bi Tisza mogla imati oko 900.000 birača više od Fidesza. U svakom slučaju očekuju uvjerljivu, ali ne dvotrećinsku pobjedu Tisze, a parlament bi se mogao sastojati od tri stranke, što predviđa većina istraživača.
Većina istraživanja sugerira da bi Tisza mogla ostvariti prednost od oko deset do dvadeset posto bodova. No pojedine projekcije i dalje daju Fideszu prednost od oko pet posto bodova. U nekim analizama spominje se mogućnost ulaska manjih stranaka poput Mi Hazanka i Demokratske koalicije u parlament, što bi moglo dovesti do sastava parlamenta s tri ili četiri stranke.
Konačan ishod izbora ostaje otvoren i neizvjestan jer dio istraživača očekuje uvjerljivu pobjedu Tisze bez dvotrećinske većine, dok drugi pak i dalje vide Fidesz u vodstvu.
>Orbánov najveći izazivač: Magyar vodi u anketama, kampanju mu potresa ‘honey trap’
Izborni sustav u Mađarskoj ipak pogoduje Orbanu
Mađarski izborni sustav kombinira većinski i proporcionalni model. U ovakvom sustavu 106 od ukupno 199 zastupnika bira se u jednomandatnim izbornim jedinicama relativnom većinom. Preostalih 93 mandata pak raspodjeljuje se s nacionalnih stranačkih lista. Svaki birač ima dva glasa – jedan za kandidata u svojoj izbornoj jedinici i jedan za stranačku listu.
Takav mješoviti sustav, iako formalno uravnotežen, u praksi više pogoduje većim i organizacijski dominantnim političkim opcijama, ponajprije vladajućem Fideszu–KDNP-u. On zahvaljujući snažnoj teritorijalnoj rasprostranjenosti potpore i prednosti u jednomandatnim jedinicama može osvajati nesrazmjerno veći broj mandata u odnosu na svoj nacionalni udio glasova. Sustav posebno nagrađuje koncentriranu biračku bazu i visoku izlaznost u ruralnim sredinama, gdje Fidesz tradicionalno ostvaruje bolje rezultate nego oporba u urbanim područjima.
Zbog strukture sustava, koji snažno nagrađuje pobjedu u pojedinačnim izbornim jedinicama, posebno su uspješne stranke s dobro organiziranom terenskom mrežom i visokom razinom mobilizacije birača. Fidesz–KDNP izgradio je upravo takvu bazu, s izraženom potporom u ruralnim sredinama i manjim izbornim jedinicama. Tamo je ”vrijednost” svakog osvojenog mandata često veća nego u urbanim područjima.
>Kakav je izborni sustav u Mađarskoj i kome pogoduje?
Prema najnovijim projekcijama izbornih jedinica, koje je objavio institut Nézőpont, procjenjuje se da bi 66 okruga moglo pripasti kandidatima Fidesz–KDNP-a, 39 stranci Tisza, a 1 neovisnom kandidatu povezanom s Tiszom. Pri tome je značajan dio okruga već sada klasificiran kao sigurna baza jedne ili druge strane.
Dodatno, nacionalna istraživanja, poput onih centra Alapjogokért, pokazuju da među odlučnim biračima Fidesz–KDNP ima oko 50 posto potpore naspram 42 posto za Tiszu, uz relativno visoku spremnost izlaska na izbore.
Takvi pokazatelji upućuju na to da se politička snaga vladajuće koalicije ne temelji samo na anketnim trendovima, nego i na strukturi sustava i obrascima izlaznosti. Oni u konačnici često odlučuju izborni ishod neovisno o predizbornim predviđanjima.
Tko je Orbanov izazivač Peter Magyar?
Peter Magyar veliku potporu birača ima u urbanim sredinama. Političar je desnog centra s naglašenom proeuropskom orijentacijom. Cilj mu je obnoviti odnose s EU-om, ući u eurozonu i otključati zamrznute fondove. U energetici zagovara smanjenje ovisnosti o Rusiji kroz diversifikaciju opskrbe i razvoj obnovljivih izvora, što predstavlja odmak od dosadašnje politike oslanjanja na ruske energente. Njegov pristup Rusiji i Ukrajini je pragmatičan – ne podržava slanje vojnika, ali se zalaže za suradnju s EU-om i humanitarnu pomoć.
Tijekom kampanje suočio se i s kompromitirajućom aferom, koju je opisao kao pokušaj diskreditacije i ruskog uplitanja. Suočio se i s optužbama od strane Orbana za ”pretjerano prozapadnu politiku” koja pogoduje Ukrajini i Bruxellesu na štetu nacionalnih interesa. No Magyarova politika prema mnogima nije na tragu navedenih optužbi. Za razliku od Orbana, Magyar nudi alternativna, ali jednako pragmatična rješenja koja bi dugoročno za Mađarsku možda bila i povoljnija.
Peter Magyar zasad nije imao oštre istupe prema Hrvatskoj, a o bilateralnim odnosima govori oprezno. Njegova politika, posebno u energetici, mogla bi utjecati na suradnju kroz pitanja poput tranzita nafte. No za razliku od pristupa vlade Viktora Orbána, očekuje se da bi naglasak stavio na suradnju unutar okvira Europske unije i ravnopravne odnose među državama članicama.
Iako nije iznosio detaljne stavove o Hrvatskoj, susreti s hrvatskim dužnosnicima i opći smjer njegove politike upućuju na stabilnije i manje konfliktne odnose u regiji.
Orban je na vlasti već 16 godina u Mađarskoj
Viktor Orban jedan je od najdugovječnijih i najutjecajnijih političara u suvremenoj Europi. Na vlast je prvi put došao 1998. godine kao relativno mlad premijer, no nakon poraza 2002. vraća se na političku scenu i ponovno preuzima vlast 2010.
Od tada je njegova stranka Fidesz na parlamentarnim izborima ostvarila niz uvjerljivih pobjeda – 2010., 2014., 2018. i 2022. godine, često osiguravajući i dvotrećinsku većinu u parlamentu. To je Orbanu omogućilo duboke institucionalne i ustavne promjene. Upravo u tom razdoblju Orban profilira politički model koji sam naziva ”neliberalnom demokracijom”, naglašavajući suverenitet države, snažnu izvršnu vlast i zaštitu nacionalnih interesa.
U odnosima s Europskom unijom često zauzima konfrontacijski stav. Više puta je ulazio u sukobe s Bruxellesom zbog pitanja vladavine prava, medijskih sloboda, energetike, migracijske politike i pravosuđa. Orban se pritom pozicionira kao branitelj nacionalnog suvereniteta i protivnik daljnje centralizacije EU-a.
Svi Orbanovi ‘grijesi’ i uspjesi
Posebno se ističe njegova politika prema migracijama. Tijekom migrantske krize 2015. podigao je ogradu na granici i zauzeo tvrdu liniju protiv prihvata migranata. Time je stekao potporu dijela birača, ali i izazvao oštre reakcije u Europskoj uniji.
U vanjskoj politici vodi pragmatičan pristup, često balansirajući između Zapada i Istoka. Dok je Mađarska članica EU-a i NATO-a, Orban održava bliske odnose s Rusijom, osobito u energetskom sektoru. Takva politika svakako ide u prilog interesima Kremlja, no Orban naglašava potrebu za energetskom sigurnošću i nacionalnim interesima.
Njegova vlast obilježena je i snažnom kontrolom političkog prostora, uključujući utjecaj na medije i institucije. To oporba i dio međunarodne javnosti često kritiziraju. S druge strane, radi na gospodarskoj stabilnosti, mjerama za poticanje obitelji i očuvanja nacionalnog identiteta što mnogi vide kao ključne uspjehe njegove politike.
Unatoč brojnim kritikama i političkim izazovima, Orban ostaje dominantna figura mađarske politike više od desetljeća, a njegovi izborni rezultati pokazuju stabilnu bazu potpore među biračima.
>Strano uplitanje i politički narativi: Tko oblikuje sliku izbora u Mađarskoj?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.