Predložena injekcija od 150 milijardi eura u obrambenu industriju EU-a postala je nova točka prijepora u dugotrajnoj borbi između Francuske i Njemačke oko jačanja vojne moći kontinenta i pitanja treba li uključiti zemlje izvan bloka. Njemačka pod odlazećim kancelarom Olafom Scholzom otvorena je za partnerske zemlje izvan Unije.
Uznemireni prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će okončati desetljeća američke zaštite, Europa je obećala značajno povećati obrambenu potrošnju i ojačati svoje domaće kapacitete, koji su oslabili nakon Hladnog rata.
> Ključno pitanje: Preuzimanje odgovornosti za sebe ili zajednička vojska EU?
Njemačka za suradnju s Velikom Britanijom, Norveškom, Švicarskom ili Turskom
Europska komisija prošlog je tjedna predložila prikupljanje 150 milijardi eura, koje bi se posudile nacionalnim vladama za povećanje vojne proizvodnje. Iako je osnovna ideja dobila jednoglasnu političku potporu, detalji se još uvijek razrađuju, uz snažno lobiranje oko toga hoće li se sredstva moći trošiti na oružje proizvedeno izvan EU-a.
Tijekom summita EU-a u četvrtak, nekoliko čelnika, uključujući njemačkog kancelara Scholza, izjavilo je da bi inicijativa trebala biti otvorena za partnerske zemlje izvan EU-a. “Vrlo nam je važno da projekti koji se mogu podržati ovim sredstvima budu otvoreni za zemlje koje nisu dio Europske unije, ali blisko surađuju, poput Velike Britanije, Norveške, Švicarske ili Turske“, rekao je Scholz.
> Poljska želi pristup nuklearnom oružju i izgraditi vojsku od pola milijuna ljudi
Macron protiv
Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se već dugo zalaže za jačanje europske autonomije i domaće industrijske proizvodnje, rekao je da “potrošnja ne bi trebala biti namijenjena novoj opremi s polica koja opet nije europska“.
Govoreći o prazninama u ključnim europskim obrambenim sposobnostima — uključujući protuzračnu obranu, dalekometne udare, obavještajne podatke, izviđanje i ciljanje — dodao je: “Metoda je identificirati najbolje poduzetnike i tvrtke koje imamo.”
Također je rekao da će se od svake države članice EU-a tražiti da “preispita narudžbe kako bi se vidjelo mogu li se prioritetno provesti europske narudžbe“.
> Francuska bi u Njemačku mogla poslati borbene avione opremljene nuklearnim oružjem
‘Bit će potrebno postići kompromise’
Diplomati u Bruxellesu zabrinuti su da bi inicijativa od 150 milijardi eura mogla zapeti na istom pitanju koje je više od godinu dana odgađalo dogovor o Europskom programu obrambene industrije (EDIP), fondu od 1,5 milijardi eura koji dodjeljuje potpore za obranu. Napori za njegovu provedbu zaustavljeni su ove zime nakon što je Pariz zatražio ograničenje na udio sredstava koji bi se mogao potrošiti na komponente izvan EU-a te zabranu proizvoda s intelektualnim vlasništvom trećih zemalja.
Visoki dužnosnici Komisije, zaduženi za izradu detaljnog prijedloga u sljedećih deset dana, pozvani su na blisku suradnju s Parizom, Berlinom i drugim prijestolnicama kako bi se osiguralo da prijedlog ne bude blokiran kada bude predložen za odobrenje državama članicama.
“Pred nama je mnogo posla. Ova inicijativa nije postojala prije tjedan dana, a sada mora biti spremna za manje od dva tjedna”, rekao je jedan dužnosnik EU-a. “Bit će potrebno postići kompromise.”
> Ministarstvo gospodarstva: Hrvatska brodogradilišta mogu graditi brodove za obranu Europe
Francuska problem u postizanju dogovora?
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da će zajmovi, koji su usmjereni na sedam ključnih sposobnosti, uključujući protuzračnu i raketnu obranu, topništvo i dronove, “pomoći državama članicama da objedine potražnju i zajednički kupuju”, ali i osigurati “trenutačnu vojnu opremu za Ukrajinu“.
Poljska vlada, koja trenutno predsjeda rotirajućim predsjedništvom EU-a i zadužena je za vođenje ministarskih sastanaka bloka, bit će pod pritiskom da brzo postigne dogovor. Inicijativa se može odobriti većinom glasova od 27 država članica EU-a, ali se francuska potpora smatra ključnom, čak i ako se zemlja može nadglasati — kao što je bio slučaj s EDIP-om.
“Došli smo do točke u kojoj se ovo mora riješiti u ime brzine, a ne savršenstva”, rekao je jedan EU diplomat uključen u pregovore. “Ali ako je bilo teško progurati 1,5 milijardi eura mimo francuskih primjedbi, kako očekujemo da ćemo progurati 150 milijardi eura?”.
Komisija je odbila komentirati za Financial Times.
> Ristić: Svijest europskih lidera zarobljena je u okvirima prošlosti
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Financial Times
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.