Najnoviji godišnji statistički podaci Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) otkrivaju da Njemačka ima drugi najveći broj izbjeglica na svijetu.
> Njemačka od siječnja nije deportirala nijednog sirijskog kriminalca unatoč 11.000 naloga za protjerivanje
Od ukupno 35,6 milijuna međunarodnih izbjeglica u svijetu, 36 posto boravi u šest zemalja domaćina. Za izvještajno razdoblje 2025. godine UN-ovo izvješće ovu skupinu dijeli na 27 milijuna osoba kojima je odobrena zaštita prema Ženevskoj konvenciji, 7,2 milijuna osoba koje imaju alternativne oblike međunarodne zaštite te 1,5 milijuna ljudi koji žive u okolnostima sličnim izbjegličkom statusu.
Kolumbija zauzima prvo mjesto u svijetu s 2,8 milijuna izbjeglica, od kojih je gotovo sve stiglo iz susjedne Venezuele. Odmah iza nje nalazi se Njemačka kao druga najveća zemlja domaćin s 2,7 milijuna izbjeglica, prenosi Remix.
Njemačka ima 1,2 milijuna Ukrajinaca u zemlji
Njemačka bi vjerojatno bila na prvom mjestu, no stotine tisuća njezinih izbjeglica već su stekle državljanstvo, što znači da više nemaju status izbjeglice. Osim toga, mnogi su dobili i status stalnog boravka, što također ukida njihov izbjeglički status, navodi UNHCR.
Prema podacima agencije, najveće izbjegličke skupine u Njemačkoj čine Ukrajinci, kojih ima 1,2 milijuna, što je pad od tri posto u odnosu na prethodnu godinu, zatim 668.600 Sirijaca, što je osam posto manje nego 2024., te 288.300 Afganistanaca, što predstavlja porast od tri posto.
Statistika je stoga do određene mjere varljiva. Naime, već je ove godine, 2026., zabilježeno 4.800 novih zahtjeva Sirijaca, što znači da njihov broj u stvarnosti raste. Međutim, ubrzana naturalizacija znači da mnogi od tih Sirijaca jednostavno postaju njemački državljani.
> Njemačku masovna migracija koštala 40 milijardi eura u 2025. godini
Nakon Njemačke slijede Turska s 2,4 milijuna izbjeglica, uglavnom iz susjedne Sirije, Uganda s 1,9 milijuna, Iran sa 1,7 milijuna, Čad s 1,5 milijuna te Pakistan s 1,3 milijuna.
Za razliku od Njemačke, mnogi Sirijci u Turskoj vraćaju se kući, što je tijekom 2025. dovelo do pada njihovog broja za 19 posto.
Sirijci tijekom deset godina počinili 135.000 kaznenih djela protiv Nijemaca
Do kraja 2025. godine godišnje izvješće procijenilo je da je 117,8 milijuna ljudi bilo prisilno raseljeno zbog sukoba ili progona. To predstavlja smanjenje od četiri posto, odnosno približno 5,4 milijuna ljudi, u usporedbi s prethodnom godinom.
Njemačka desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) zahtijeva da se Sirijci vrate kući kako bi obnovili svoju domovinu. Kada je bivša kancelarka Angela Merkel 2015. prvi put objavila da će Sirijcima biti dopušten ulazak u Njemačku, izjavila je da će se, kada u njihovoj zemlji zavlada mir, od njih očekivati povratak. To se pokazalo kao velika varka jer velika većina Sirijaca nastoji steći njemačko državljanstvo i nema namjeru ponovno se nastaniti u svojoj domovini.
Podaci pokazuju da su Sirijci tijekom deset godina počinili 135.000 kaznenih djela protiv Nijemaca, što odgovara jednom kaznenom djelu svakih 39 minuta. Ukupan broj njihovih kaznenih djela još je veći kada se uračunaju kaznena djela protiv drugih Sirijaca i stranih državljana.
U ožujku ove godine kancelar Friedrich Merz izjavio je da želi da se 80 posto Sirijaca vrati kući u roku od tri godine. Tvrdio je i da novi sirijski vođa želi isto.
„U dugoročnijoj perspektivi sljedeće tri godine želja je predsjednika al-Sharaa da se oko 80 posto Sirijaca u Njemačkoj vrati u svoju domovinu”, rekao je Merz, dodajući: „Potrebna nam je pouzdana mogućnost repatrijacije i suradnja sa Sirijom.”
Umjesto toga, deseci tisuća Sirijaca svakih nekoliko mjeseci stječu njemačko državljanstvo, zbog čega se svaki ozbiljniji pokušaj njihova povratka čini vrlo malo vjerojatnim.
> Von der Leyen odlikovala Angelu Merkel: Sjetimo se za što je zapravo zaslužna!
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Remix News



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.