Njemačka ulazi u ključnu izbornu godinu 2026., tijekom koje će se održati pet važnih glasovanja u saveznih pokrajinama. Trenutačna vlada kancelara Friedricha Merza, koju čine koalicijske stranke CDU i SPD, suočava se s velikim izazovima zbog visoke razine nezadovoljstva javnosti. Zaostale reforme, neispunjena obećanja, problemi s ilegalnom migracijom i unutarnji sukobi ostavili su prostor za snažan uspon desne Alternative za Njemačku (AfD). Ovaj rast AfD-a prijeti tradicionalnoj dominaciji CDU-a i SPD-a te mijenja političku dinamiku diljem zemlje.
>Antidemokratske pojave u Njemačkoj: Demoniziranje i pokušaji zabrane AfD-a
Izbori u saveznih pokrajinama i rast podrške AfD-u
Njemačka ulazi u ključnu izbornu godinu 2026., tijekom koje će se u pet saveznih pokrajina održati izbori koji će staviti na ozbiljan ispit koalicijsku vladu kancelara Friedricha Merza (CDU–SPD).
Javno nezadovoljstvo vladom je veliko. Uzrokovano je zaustavljenim reformama, neispunjenim obećanjima, nemogućnošću upravljanja ilegalnom migracijom i unutarnjim sukobima. A sve je to desnu stranku AfD stavilo u poziciju da ostvari povijesne uspjehe.
U istočnim pokrajinama Saskoj-Anhalt i Mecklenburg-Prednjoj Pomeraniji, ta stranka ima velike šanse za prevlast u lokalnoj politici, osim ako centrističke stranke ne uspiju formirati široke koalicije. Čak i u regijama gdje AfD nije vodeća stranka, njezin rast pokazuje značajnu promjenu u raspoloženju birača, što dovodi u pitanje dosadašnju dominaciju CDU-a i SPD-a.
Prvo glasovanje održat će se 8. ožujka u zapadnoj pokrajini Baden-Württemberg, gdje ankete pokazuju da AfD može udvostručiti svoj udio glasova s 10% na 21%.
Drugo glasovanje u zapadnoj pokrajini Porajnje-Palatinat zakazano je za 22. ožujka. Tamo SPD zaostaje za CDU-om i prijeti mu gubitak premijerske pozicije prvi put nakon desetljeća. AfD će i ovdje ojačati svoj položaj, s mogućnošću rasta s 8% u 2021. na čak 23%.
Predviđa se da će protuglobalistička i antiimigrantska stranka ostvariti rast potpore čak i u izrazito liberalnom Berlinu, gdje bi mogla porasti s 9% na 16%. Izbori u glavnom gradu održat će se 20. rujna.
>Istraživanje u Njemačkoj: Potpora AfD-u na rekordnoj razini
Mogući ishod izbora za AfD
Iako AfD vjerojatno neće izravno preuzeti vlast u tim pokrajinama, vrlo je izgledno da će postati najsnažnija pojedinačna stranka u dijelovima sjeveroistočne Njemačke. Građani Saskog-Anhalta i Mecklenburg-Prednje Pomeranije na birališta izlaze u rujnu.
Prema anketama, AfD u Saskom-Anhaltu uživa potporu od oko 40%, a u Mecklenburg-Prednjoj Pomeraniji oko 38%, u odnosu na ranijih 21% i 17%. Takvi rezultati otvaraju mogućnost da stranka po prvi put u svojoj povijesti sudjeluje u formiranju pokrajinske vlasti.
S obzirom na gubitak većine CDU-a, SPD-a i liberalnog FDP-a, samo koalicija uključujući krajnje lijevu stranku Die Linke mogla bi spriječiti AfD da preuzme vlast u Saskom-Anhaltu. Slična je situacija i u Mecklenburg-Prednjoj Pomeraniji, gdje bi vladajući SPD i Die Linke morali surađivati s CDU-om kako bi spriječili formiranje vlasti pod vodstvom AfD-a.
Mogućnost takvog razvoja događaja dodatno je rasplamsala raspravu o budućnosti njemačke politike. Glavne stranke i dalje provode tzv. cordon sanitaire prema AfD-u, odbijajući svaku mogućnost koalicijske suradnje. A pojedini političari čak su predlagali i zabranu stranke. To mnogi vide kao stav političkog establišmenta koji zanemaruje volju milijuna birača.
Umjesto da prepuste odluku biračima, političari CDU-a posežu za retorikom zastrašivanja usmjerenom protiv AfD-a. Tako je premijer Saskog-Anhalta iz redova CDU-a, Reiner Haseloff, izbore opisao kao ”izbor sustava”, tvrdeći da se radi o odluci između nastavka centrističke demokratske vlasti i zaokreta koji on smatra radikalnim.
Međutim, nacionalne ankete pokazuju da većina građana Njemačke očekuje kako će AfD do kraja 2026. preuzeti vodstvo u barem jednoj saveznoj pokrajini. Istodobno je povjerenje u koaliciju CDU–SPD vrlo slabo, budući da samo trećina birača vjeruje da će opstati do sljedećih saveznih izbora 2029. godine.
>Njemačka: Eksplozija migrantskog nasilja nad ženama
Izazovi za vladu kancelara Merza i buduće političke perspektive
Kancelar Friedrich Merz u novogodišnjem je obraćanju nastojao 2026. godinu prikazati kao godinu novih prilika, pozivajući na reforme njemačkog sustava socijalne sigurnosti i mjere za jačanje gospodarske konkurentnosti. Pritom je istaknuo da Njemačka, kako je rekao, ”nema vezane ruke” u suočavanju s demografskim, gospodarskim i geopolitičkim izazovima.
Međutim, njegova vlada dosad nije ispunila obećanja vezana uz mirovinski sustav, socijalnu skrb i industrijsku politiku. Također nije uspjela provesti najavljeni zaokret u migracijskoj politici, niti uvesti novu energetsku politiku kojom bi se odustalo od, prema kritičarima, štetnih klimatskih ciljeva.
Kako piše konzervativni medij Apollo News, uz ”kontinuirani pad njemačkog gospodarstva” i očekivane nove valove otkaza u 2026. godini, Merz će se suočiti s ozbiljnim poteškoćama u pokušaju provedbe dubokih strukturnih reformi. To dodatno slabi položaj CDU-a i, prema toj procjeni, pridonosi rastu potpore AfD-u, piše The European Conservative.
>Otvoreno pismo prof. Sachsa kancelaru Merzu: Ne huškajte na rat s Rusijom!
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The European Conservative
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.