U Španjolskoj se posljednjih godina događa duboka pravno-politička transformacija koja izaziva zabrinutost brojnih pravnika, stručnjaka i dijela javnosti. Promjene Kaznenog zakona, politizacija Ustavnog suda te donošenje Zakona o amnestiji za katalonske separatiste otvorile su pitanja o narušavanju temeljnih načela pravne države.
Kaznena odvjetnica Paula Fraga, jedna od najistaknutijih i najprovokativnijih figura na španjolskoj pravnoj i političkoj sceni, poznata po svojoj oštroj kritici ”trans” ideologije i amnestijskih zakona, u intervjuu za The European Conservative iznosi niz ozbiljnih optužbi i upozorenja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Novi Zakon u Španjolskoj predviđa kažnjavanje roditelja i stručnjaka koja odbijaju skrb oko ”promjene spola” kod djece
Novi članak 173 bis španjolskog Kaznenog zakona, predviđa kazneni progon roditelja i stručnjaka koji odbiju tzv. afirmativnu terapiju kod djece koja izražavaju sumnju u svoj spolni identitet. U praksi to znači da se djetetova subjektivna percepcija mora automatski prihvatiti, bez ikakve psihološke procjene. Dok se svaki pokušaj evaluacije ili odgode može smatrati zabranjenom ”konverzijskom terapijom” i postati kazneno djelo. Fraga oštro osuđuje i upozorava da ovaj zakon ne mora rezultirati masovnim uhićenjima, već djeluje suptilnije – kroz širenje straha.
Psiholozi su već prestali raditi s djecom s rodnom disforijom zbog prijetnje visokim novčanim kaznama. I to i prije nego što je zatvorska kazna postala mogućnost. Kao primjer Fraga navodi slučaj psihologinje Carole López Moye, protiv koje je pokrenut upravni postupak. I to samo zato što je kritizirala zakon, iako nikada nije radila s ”transrodnim” pacijentima. Fraga to vidi kao oblik državne represije i institucionalnog zastrašivanja.
Prema njezinom mišljenju, ovakva politika predstavlja institucionalizirano zlostavljanje djece. Djeca koja ne odgovaraju tradicionalnim rodnim stereotipima, poput dječaka koji se igraju s curicama ili djevojčica koje ne vole ružičasto, odmah se usmjeravaju aktivističkim skupinama koje nemaju medicinsku, već političku funkciju. Fraga smatra da takav pristup nije znak napretka, već regresije, jer oživljava najzastarjelije i štetne predodžbe o tome što znači biti muškarac ili žena.
>Demografski slom Španjolske: Natalitet u 2025. najniži u posljednjem desetljeću
Rodna ideologija posebno pogađa žene
Posljedice ove ideologije, tvrdi Fraga, posebno su teške za žene. Mogućnost da se osoba samoproglašava ženom, bez ikakve objektivne potvrde, otvorila je vrata muškarcima u ženske prostore poput zatvora. Omogućila im je i da izbjegnu odgovornost za nasilje nad ženama prema postojećim zakonima. Time je, smatra Fraga, uništeno sve ono što je feminizam godinama pokušavao izgraditi. A zakoni više nisu jednaki za sve, jer privilegiraju subjektivnu izjavu nad objektivnom stvarnošću.
U ovom procesu ključnu ulogu ima Bruxelles. Prema Fraginim tvrdnjama, čak 80% zakonodavstva koje se donosi u nacionalnim parlamentima temelji se na EU direktivama i zahtjevima. Ideologije koje oblikuju ”trans” zakonodavstvo nisu rođene u Španjolskoj, već u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Od tamo su se prenijele u europske institucije, a zatim u nacionalne sustave.
Da je stanje zabrinjavajuće pokazuju i statistike. U nekim regijama, poput Katalonije, broj djece koja se identificiraju kao ”trans” povećao se za 7600% u deset godina. U Galiciji se povećao za 1000% u osam godina. Takvi podaci, ističe Fraga, ukazuju ne na medicinsku potrebu, već na ideološko inženjerstvo.
Zakon o amnestiji za katalonske separatiste
Još jedan snažan udarac vladavini prava jest zakon o amnestiji za katalonske separatiste koji su 2017. godine sudjelovali u pokušaju nezakonitog odcjepljenja. Ustavni sud, koji je podržao taj zakon, prema njezinu mišljenju više ne djeluje kao pravno tijelo, već kao produžena ruka političkih interesa. Smatra sramotnim to što se unaprijed zna kako će koji sudac glasati – ne na temelju pravne analize, već prema političkoj pripadnosti.
Zakon o amnestiji, kaže, zapravo je oblik političke trgovine. Opraštaju se kaznena djela političarima koji su pokušali narušiti teritorijalni integritet Španjolske, kako bi se aktualna vlada održala na vlasti. Time se ruši jednakost pred zakonom i podriva sama ideja nacionalne države.
Fraga izražava i duboko nepovjerenje prema daljnjem djelovanju Ustavnog suda. Iako su podnesene ustavne tužbe protiv ”trans” zakona, smatra da će njihova razmatranja biti sustavno odgađana godinama. Dok je javno povjerenje u sud već ozbiljno narušeno. Ni sutkinje koje se protive ”trans” zakonu, iako dolaze iz progresivnog spektra, nemaju snage zaustaviti ono što Fraga naziva ”pravnim strojem bez kontrole”.
>Španjolski ljevičari uklanjaju križeve: Mržnja prema kršćanstvu ili samo izmjena povijesti?
”U Španjolskoj je vladavina prava mrtva”
Fraga tvrdi da španjolski politički sustav sam po sebi nije mrtav, ali jest vladavina prava. U tom kontekstu postoji niz strukturnih slabosti: od načina imenovanja sudaca, preko izbornog sustava koji pretjerano nagrađuje nacionalističke stranke, pa sve do samih propusta u Ustavu. Sve je to pridonijelo trenutnom stanju. Pad neovisnog pravosuđa, označava rušenje posljednje institucionalne brane, tvrdi Fraga.
Iako su određeni aspekti spornih zakona već predmet postupaka pred europskim sudovima, Fraga ne gaji velike nade. Europa, kaže, često stvara više problema nego što ih rješava. Ne poziva na napuštanje Europske unije, ali inzistira na tome da se prema Bruxellesu zauzme kritičniji stav. Suverenitet, zaključuje, ne može biti prepušten vanjskim institucijama. Rješenje je u buđenju unutarnjeg kulturnog i političkog pokreta koji će braniti naciju iznutra, jer ako to ne učine sami građani, nitko drugi neće, zaključuje Fraga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The European Conservative



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.