Hrvatski prioriteti za novi proračun Europske unije su zadržavanje kohezijske i poljoprivredne politike te sredstva za proširenje i Mediteran, rekao je u petak premijer Andrej Plenković, dodajući da Hrvatska podržava prijedlog Komisije od dva bilijuna eura.
Plenković demantirao ‘lažni narativ’
Plenković je na Cipru sudjelovao na neformalnom sastanku Europskog vijeća gdje je tema bila i novi višegodišnji financijski okvir (VFO), odnosno proračun EU-a.
U izjavi za novinare podsjetio je da je Hrvatska u prvih trinaest godina članstva „20 milijardi eura u plusu”, pa demantirao „lažni narativ” da će u novom proračunu biti manje sredstava za državu.
Najveći iznos u povijesti VFO-a
Europska komisija predložila je proračun vrijedan dva bilijuna eura, a Plenković je naglasio da je riječ o najvećem iznosu u povijesti europskih VFO-a te da ga Hrvatska podržava.
Hrvatska se zalaže da se u novom sedmogodišnjem proračunu zadrže kohezijska i poljoprivredna politika, da stup o konkurentnosti „bude otvoren za sve”, a ne naklonjen članicama s većim gospodarstvima, te da se odrede sredstva za proširenje Unije, ali i Sredozemlje, rekao je.
>Plenković doputovao na Cipar i pohvalio zajam za Ukrajinu
‘Dovoljno vremena za pregovore o proračunu’
„Borit ćemo se da proračun ostane snažna razvojna poluga za Hrvatsku”, naglasio je.
Premijer je rekao da je ostalo još dovoljno vremena za pregovore o proračunu.
Članice EU-a dijele se na one štedljivije te one koje smatraju da bi proračun morao biti ‘ambiciozniji’. Plenković je podsjetio da 90 posto proračuna financira desetak članica s najvećim gospodarstvima, pa su stoga i suočene s unutarnjim političkom pritiskom pri donošenju VFO-a.
„Ako želimo imati snažnu, autonomnu i vidljivu Europsku uniju koja ima težinu u međunarodnoj zajednici, onda taj proračun mora ambiciozno odgovoriti na izazove koji su pred nama”, smatra predsjednik Vlade RH.
Signal Ukrajini
Plenković je pozdravio to što je Mađarska ukinula veto na 90 milijardi eura europskog zajma Ukrajini, no naglasio da još nije došlo do deblokade pregovora s Kijevom o prvom klasteru.
Ocijenio je da „nije realno” da Ukrajina uđe u EU u bližem razdoblju, no da je ključno da joj se uputi „politički signal” putem nekog novog okvira koji bi bio „parcijalan, ali politički važan”, javlja N1.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/N1
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.