U ove ledene dane nekako se čini kako nam je Grenland svima postao bliži nego inače, pa nema ništa prirodnije nego, uz topli čaj ili kuhano vino, malo porazgovarati o tom ogromnom komadu leda na krajnjem sjeveru zemaljske kugle. Naravno, nitko ne bi mislio na Grenland da na njega nije bacio oko Donald Trump i Grenlanđane doveo u dvojbu, ponudivši im staro hamletovsko pitanje: “Što je trulo u državi Danskoj?”, piše Borislav Ristić za Večernji list.
Dakle, Trump, koji će u ponedjeljak po drugi put u svojoj političkoj karijeri prisegnuti nad Biblijom, nedavno je, na zaprepaštenje svih, izjavio kako bi Sjedinjene Države trebale kupiti Grenland. Kao razlog za takav potez je naveo pitanje ekonomske sigurnosti. Uz to je Danskoj, čijoj kruni trenutno pripada ova autonomna oblast, u svom stilu, zaprijetio carinskim ratom, ako se bude protivila tom njegovom prijedlogu.
Što je zanimljivo na Grenlandu?
Tako se Grenland, ledeni otok na sjeveru Atlantskog oceana, o kojem malo kad uopće itko i razmišlja, odjednom obreo u središtu svjetske geopolitike. Prve reakcije su bile kako se tu radi o samo još jednoj Trumpovoj “ludoriji”. Međutim, ubrzo su se ti glasovi utišali a dolaziti glasovi kako lokalnim Inuitima ideja da postanu Amerikanci i nije tako mrska, dok su Danci počeli slati signale da se o tome može razgovarati…
>Danska premijerka poručila Trumpu: Grenland treba sam odlučiti o svojoj sudbini
I sad se svi pitaju što ima toliko zanimljivo na tom Grenladnu. Ova domovina bijelih medvjeda najveći je otok na svijetu, šest puta veći od Njemačke a četrdesetak puta od Hrvatske. Na njemu živi 55 tisuća ljudi, mahom lokalnih Inuita, koji se uglavnom bave ribarenjem. Na to se, u biti, svodi ekonomija Grenlanda, tako da Grenlanđani preživljavaju od subvencija koje dobivaju od Danske.
Nezaposlenih na Grenlandu gotovo da i nema, ali to je zato što tamošnje tvrtke ne uspijevaju privući dovoljno kvalificirane radne snage, što je problem za ekonomski razvitak. Pored ekonomskih, tu je i puno ozbiljnih socijalnih problema. Grenland ima najvišu stopu samoubojstava na svijetu, ali i ubojstava, a veliki su problem alkoholizam i obiteljsko nasilje. Sve to ga ne čini nimalo privlačnim mjestom.
>Trump želi najveći otok na svijetu: Kolika bi bila cijena Grenlanda da je stvarno na prodaju!?
Ono što Grenland čini privlačnim, međutim, nije na ledenoj i negostoljubivoj površini, već ispod površine. A tu ima rijetkih minerala, ogromnih zaliha uranija, plemenitih metala, nafte i plina, kao i među najvećim zalihama pitke vode na planeti. Trenutno je nemoguće dati bližu procjenu o vrijednosti rudnog bogatstva na Grenlandu, jer se jako malo toga sada eksploatira, ali je potencijal nesumnjivo ogroman.
Što je trulo?
Da bi Grenland pokazao svoj puni potencijal potrebna je ekonomija koja je puno jača od Danske. Bez obzira na to što je Danska bogata zemlja, to je zemlja od 6 milijuna ljudi, čija ekonomija nije dovoljna da bi podržala razvoj Grenlanda. To je ono što je “trulo” u danskom upravljanju Grenlandom i razlog zašto je Grenland dosad bio zapostavljena regija. Ekonomska moć SAD-a bi tu pak preokrenula i pokrenula stvari.
Naravno, tu je i strateški značaj Grenlanda i Sjevernog mora kao potencijalnog čvoršta trgovačkih putova, koji će samo rasti kako se u budućnosti led bude topio. Zbog toga je Grenland zanimljiv ne samo Sjedinjenim Državama, već i susjednoj Norveškoj, kao i Rusiji i Kini. I zbog toga Trump ne igra nikakve igre kada govori o administrativnom pripajanju Grenlanda Sjedinjenim Državama.
To su samo neki od razloga zašto je ovaj ledeni otok ovih dana doveo atmosferu do usijanja. Na kraju, o svemu tome će se pitati Grenlanđani, kojih, prema anketama, preko 60% podržava neovisnost od Danske. Ali, kako ne mogu sami funkcionirati, za neovisnost im je potrebno partnerstvo neke jake ekonomije.
I tu je, prije drugih, uskočio Trump s prijedlogom za koji će vrijeme pokazati kako je puno više od “ludorije”. Uostalom, u obaviještenim krugovima se već duže vrijeme priča kako će Arktik uskoro postati geopolitički pupak svijeta. Trump je samo prvi povukao potez.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.