Bivši rumunjski predsjednički kandidat Călin Georgescu u utorak, 16. rujna, optužen je od strane tužitelja za suučesništvo u potkopavanju ustavnog poretka, širenje lažnih informacija i osnivanje antisemitske organizacije (u tri od šest optužbi).
Glavni tužitelj Alex Florenta iznio je slučaj protiv Georgescua i još 21 osobe – uključujući navodnog paravojnog vođu Horatiua Potru. Za njih se tvrdi da su „korisnici ruskih hibridnih ratnih aktivnosti“.
>Geostrateški važna, ali s demokracijom pod ključem: Što se događa u Rumunjskoj?
Pritisak iz Bruxellesa
Odluka Ustavnog suda iz prosinca 2024. o poništenju izbora opravdavala se tvrdnjama o utjecaju „strane države“, što se općenito tumačilo kao Rusija. No kritičari tvrde da poništenje također odražava pritisak Europske unije kako bi se spriječilo da kandidat skeptičan prema NATO-u i proruski orijentiran napreduje. Poništeni rumunjski predsjednički izbori izazvali su kontroverzu, a kritičari upozoravaju da je pritisak iz Bruxellesa narušio nacionalni suverenitet.
Desničar Georgescu pobijedio je u prvom krugu glasanja u studenom, ali mu je kasnije zabranjeno sudjelovanje u ponovljenim izborima nakon intervencije tužitelja. Poznat je po društvenim stavovima koje se kose s politikom Bruxellesa i NATO-a, odnosno protivljenju nadnacionalnoj kontroli. Georgescu se sada suočava s kaznom do 20 godina zatvora ako bude proglašen krivim. Tužitelji tvrde da je kao kandidat imao koristi od ruskih „hibridnih ratnih“ aktivnosti, uključujući dezinformacije i cyber-napade. Njegovi pristaše odbacuju ovo kao politički motivirane optužbe.
Možda će vas zanimati
Kad izbori ne idu po planu: Eliminacija Georgescua i uloga EU-a u rumunjskoj politici
Slučaj Georgescua nije izoliran incident, već dio šire strategije globalističkih snaga koje žele onemogućiti jačanje konzervativnih i suverenističkih opcija u Europi.
Potkopavanje demokracije
Među 21 drugim optuženim u ovom slučaju je i Horaţiu Potra, dvostruki državljanin Rumunjske i Francuske, kojeg vlasti opisuju kao paravojnog vođu. Tužitelji tvrde da je namjeravao potaknuti nemire u Bukureštu nakon poništenja izbora. Potra je od tada napustio zemlju.
Za mnoge Rumunje glavni problem više nije Georgescu osobno, nego pitanje utječe li vanjski čimbenik (Bruxelles) na njihov demokratski proces. Poništenje rezultata izbora – u državi članici EU – produbilo je nepovjerenje javnosti i potaknulo raspravu o tome u kojoj mjeri se nacionalni suverenitet umanjuje u ime „europske stabilnosti“.
Možda će vas zanimati
Je li demokracija u EU ugrožena? Nakon 'rumunjskog poučka' i AfD-a, presuda Le Pen dokazuje samo jedno
Presuda Le Pen: Europski establišment obračunava s političkim opcijama koje preglasno osporavaju službenu politiku EU
Bruxelles utjecao na izbore
Kao potvrdu toga, bivši europski povjerenik Thierry Breton snažno je nagovijestio da je pritisak EU mogao igrati ulogu u odluci o poništenju prošlogodišnjih izbora nakon Georgescove pobjede u prvom krugu.
Na kraju, ponovljeni predsjednički izbor osvojio je Nicușor Dan. Njegov protukandidat, nacionalni suverenist George Simion, najavio je da će nastaviti borbu za stavljanje interesa Rumunjske na prvo mjesto. Pritisak na Rumunje da glasaju „kako treba“ dodatno je zaoštrio populističke napetosti u Bruxellesu i dodatno potkopao tvrdnje EU-a o svojoj predanosti demokraciji, piše The European Conservative.
>Georgescuu zabranjena kandidatura za predsjednika, prosvjedi diljem zemlje
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The European Conservative
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.