Sirija, država u jugozapadnoj Aziji, od 2011. godine suočava se sa spiralom nasilja koje ne prestaje ni danas. Građanski rat službeno je završen krajem 2024. kada je munjevitim udarom svrgnut dugogodišnji predsjednik Bašar al-Asad. Vlast je preuzela islamistička skupina Hay’at Tahrir al-Sham (HTS), koja ima korijene u Al-Qaidi, a Asad je pobjegao u Rusiju. Tijekom rata i poraća u Siriji posebno pate kršćani čiji se broj od početka građanskog rata višestruko smanjio. Jedna od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu danas broji tek 300.000 vjernika među kojima je najviše pripadnika Istočne pravoslavne crkve.
Kršćani u Siriji
Sirija je jedno od prvih mjesta na svijetu koje je imalo kršćansku zajednicu – ta zajednica spominje se u Djelima apostolskim, a poznato je i obraćenje svetog Pavla na putu za Damask.
Prema podacima iz 2011. godine (prije početka građanskog rata), Sirija je imala približno 21,1 milijun stanovnika. Sunitski muslimani činili su 74% stanovništva, Alaviti su brojali 12%, kršćani 10%, a ostatak su činile manje vjerske zajednice.
>Sirija dobila privremenog premijera: Evo tko je Muhamed al-Bašir
Zbog ubojstava i izbjeglištva iz zemlje kršćanska sirijska zajednica suočila se s mnogostrukim padom broja svojih pripadnika. Prema procjenama The Syrian Observera, u zemlji je ostalo samo oko 300.000 kršćana.
Kršćani većinom žive u i oko gradova Damaska, Alepa, Homsa, Hame, Latakije te u pokrajini Hasaka.
Većina sirijskih kršćana pripada ili Istočnoj pravoslavnoj crkvi, odnosno Patrijarhatu Antiohije i cijelog Istoka, ili Sirijskoj pravoslavnoj crkvi (koja je dio obitelji orijentalnih pravoslavnih crkava). Većina katolika u Siriji pripada Melkitskoj grkokatoličkoj crkvi. Postoji i manji broj protestanata, uključujući Kongregacionalističku, Prezbiterijansku i Armensku evanđeosku crkvu.
Progoni kršćana
Kao i drugi stanovnici Sirije i kršćani su velikim dijelom izbjegli iz zemlje zbog ratnih sukoba. Glavni razlog zbog kojeg su kršćanske obitelji napustile su pogoršanje životnih uvjeta, nedostatak zaposlenja i rastući troškovi života.
Tijekom rata, ali i nakon njega kršćani su kao i druge manjinske skupine posebno ranjivi na nasilje od strane ekstremistički nastrojenih islamističkih skupina.
Tijekom građanskog rata uništeno je više od 120 crkava i kršćanskih bogomolja, a posebno su zastrašujući bili zločini pripadnika ISIL-a nad kršćanskim stanovništvom i kulturnom baštinom.
Niti nakon službenog kraja građanskog rata situacija za kršćane u Siriji nije se bitnije popravila.
Prije nekoliko dana u svjetske se medije probila vijest kako je u samo nekoliko dana ubijeno preko 1.000 ljudi, dominantno pripadnika progonjenih Alavita i kršćana. Ubojstvima su prethodile pljačke imovine i fizičko maltretiranje od strane naoružanih islamističkih skupina.
>Pokolji kršćana u Siriji: Zašto svijet šuti?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.