Dok se Bosna i Hercegovina i dalje suočava s ozbiljnim političkim krizama, institucionalnim blokadama i zastojem na europskom putu, dio rasprave u Europskom parlamentu ponovno se sveo na Marka Perkovića Thompsona. U usvojenom izvješću o BiH, koje se primarno bavi reformama i napretkom zemlje prema članstvu u Europskoj uniji, našlo se i spominjanje navodnog uzvikivanja pokliča ”Za dom spremni” na Thompsonovu koncertu u Širokom Brijegu. U tekst su uvršteni i primjeri isticanja četničkih simbola u Višegradu te opravdavanja zločina jugoslavenskog komunističkog režima.
Iza uvrštavanja Thompsonovog koncerta u izvješće stoji amandman slovenskog eurozastupnika iz redova socijalista Matjaža Nemeca. Nemec je već ranije ove godine tijekom rasprave o napretku BiH prema Europskoj uniji, zatražio da se osude koncerti Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, navodeći kako su na događaju bili prisutni simboli i poruke povezani s ustaškim režimom.
Sve upućuje na to da je riječ o ideološki motiviranom potezu koji ima malo veze s reformama i europskim putem Bosne i Hercegovine. Radi se očito, o refleksiji unutarnjopolitičkih prijepora u Sloveniji, pri čemu se rasprava o BiH koristi i kao platforma za politički obračun sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.
>Thompsonov tim odbacio optužbe za veličanje fašizma na koncertu: Slavili su se život i zajedništvo
Nemec se preko izvješća o BiH obračunava s Janšom
Hrvatska delegacija Europske pučke stranke otvoreno je kritizirala Nemecov potez, ocijenivši ga neprimjerenim pokušajem unošenja slovenskih političkih obračuna u rezoluciju o BiH. Posebno su upozorili da se rasprava o zemlji koja godinama stagnira na europskom putu nepotrebno opterećuje temama koje nemaju izravne veze s njezinim reformskim procesom.
Nemec je, međutim, nakon usvajanja izvješća izrazio zadovoljstvo što je referenca na Thompsonov koncert ostala u tekstu. Pritom je kritizirao političare koji se, prema njegovu mišljenju, ne žele dovoljno jasno distancirati od takvih događaja.
S druge strane, hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica još je tijekom rasprave upozorio da se dokument o Bosni i Hercegovini pretvara u platformu za političke napade na najpopularnijeg hrvatskog glazbenika. Naglasio je kako su stvarni problemi BiH političke prirode te da koncerti nisu pitanje o kojem ovisi stabilnost regije niti europska budućnost zemlje.
“Radi se o domoljubu, najpopularnijem hrvatskom pjevaču i takve stvari ne treba unositi i politizirati”, kazao je.
>Skandal u Sloveniji: Na skupu Janšine stranke zapjevali obradu Thompsona
Ondřej Kolář: EU parlament se ne bi trebao baviti unutarpolitičkim pitanjima članica
Da je tema nametnuta mimo osnovnog fokusa izvješća, neizravno je potvrdio i sam autor izvješća o BiH Ondřej Kolář. Češki zastupnik EPP-a istaknuo je da nije želio da dokument postane popis regionalnih sporova i ideoloških sukoba te je naglasio da se Europski parlament ne bi trebao baviti unutarnjim političkim pitanjima pojedinih država.
Kolar je u pregovorima odbio pozive na kriminalizaciju pjesme iz Domovinskog rata, a u rezoluciju je uvrstio amandmane kojima se osuđuju fašizam, nacizam i komunizam te pokušaji relativizacije i opravdanja zločina jugoslavenskog komunističkog režima i isticanje četničkih simbola na okupljanjima Ravnogorskog pokreta u Višegradu.
Kolar je naglasio kako je htio da izvješće bude “što objektivnije”, odnosno da se u tekst “ne unose razne nacionalističke tenzije i tendencije za koji vjeruje da su jedan od najvećih problema zapadnog Balkana”.
Nakon prijedloga da se u izvješće uvrsti i Thompson, izvjestitelj Ondřej Kolar poručio je da on ”sigurno nije jedini” primjer koji izaziva prijepore u regiji. Zbog toga su u dokument uključeni i drugi slučajevi, poput isticanja četničkih simbola i opravdavanja komunističkih zločina. Ipak, naglasio je da takve teme nisu bile glavni fokus izvješća jer bi prevelik naglasak na takvim temama skrenuo pozornost s ključnih pitanja, poput reformi i europskog puta Bosne i Hercegovine.
”Uloga Europskog parlamenta nije baviti se unutarnjim političkim pitanjima”, istaknuo je Kolar.
Nemec tražio u Europskom parlamentu da se osude Thompsonovi koncerti u Širokom Brijegu
Rasprava o Thompsonu započela je još u ožujku ove godine, kada je Nemec tijekom sjednice Odbora za vanjske poslove zatražio da se osude koncerti u Širokom Brijegu.
Thompsonov tim ranije je odbacio optužbe o veličanju fašizma na koncertu u Širokom Brijegu, poručivši da su se na koncertu slavili obitelj, zajedništvo i domoljublje te da se jasno ograđuju od svih totalitarnih ideologija.
Nemecov istup tada su brojni promatrači povezali s političkom situacijom u Sloveniji, gdje Thompson već godinama služi kao tema obračuna između ljevice i desnog centra predvođenog slovenskim premijerom Janezom Janšom.

Naime, Janša je poznat kao veliki obožavatelj Marka Perkovića Thompsona. Sudjelovao je na Thompsonovom koncertu na zagrebačkom Hipodromu. Usprotivio se zabranama Thompsonovih koncerata u Mariboru nazvavši ih “velikom sramotom za Sloveniju”, a za samog izvođača je ustvrdio da “u Sloveniji nema nikoga tko bi imao njegov talent i hrabrost”.
Osim toga, Janšina stranka (SDS) koristi prepjev Thompsonove pjesme “Ako ne znaš šta je bilo”. Slovenska verzija pod nazivom “Če ne veš” posvećena je slovenskim veteranima i ratu za neovisnost.
Posebno je zanimljivo da su hrvatski pučani podržali konačno izvješće upravo zato što ono, među ostalim, osuđuje i relativizaciju zločina jugoslavenskog komunističkog režima te isticanje četničkih simbola na skupovima Ravnogorskog pokreta u Višegradu. S druge pak strane, odbacili su pokušaj da se rezolucija o Bosni i Hercegovini pretvori u dokument za političko etiketiranje hrvatskih domoljubnih glazbenika.
Cijeli slučaj još jednom pokazuje kako se rasprave o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine često pretvaraju u ideološke bitke koje s njezinim stvarnim problemima imaju malo dodirnih točaka. Dok BiH čeka reforme i političke dogovore, dio europskih zastupnika više energije ulaže u rasprave o hrvatskom pjevaču nego o pitanjima koja doista određuju budućnost zemlje.
>Što se događa u Sloveniji? Ideološke podjele i kompromitirajuće snimke zapalile kampanju
Tko je Majtaž Nemec?
Matjaž Nemec je slovenski političar i zastupnik u Europskom parlamentu, gdje od 2022. godine djeluje u klubu Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D). Riječ je o klubu kojemu pripadaju naši eurozastupnici iz redova SDP-a. U Europskom parlamentu sudjeluje u radu Odbora za vanjske poslove (AFET), koji se bavi zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, odnosima s trećim državama te procesom proširenja, uključujući zapadni Balkan.
Nemec se u nekoliko navrata bavio pitanjima vezanim uz Bosnu i Hercegovinu, ponajprije u kontekstu njezina europskog puta, političke stabilnosti i odnosa unutar zemlje. U raspravama o izvješćima Europske komisije o BiH naglašavao je probleme poput političkih blokada, sporog napretka reformi te potrebe jačanja vladavine prava i funkcioniranja institucija kako bi zemlja mogla napredovati prema članstvu u Europskoj uniji.

Matjaž Nemec je završio studij međunarodnog poslovanja u Ljubljani, gdje je kasnije stekao i magisterij iz međunarodnog poslovanja i održivog razvoja. Prije političke karijere radio je u privatnom sektoru te u institucijama slovenske vlade i ureda predsjednika, uključujući savjetničke i analitičke funkcije.
Politički je započeo na lokalnoj razini kao član općinskog vijeća, a potom je godinama bio zastupnik u slovenskom parlamentu. Tamo je obnašao visoke dužnosti poput predsjednika Odbora za vanjske poslove, Odbora za pravosuđe te potpredsjednika parlamenta. Bio je i na čelu parlamentarnog nadzora nad obavještajnim službama. Od 2018. je potpredsjednik Socijaldemokrata Slovenije.
Od 2022. je zastupnik u Europskom parlamentu, gdje se bavi vanjskom politikom EU-a, proširenjem Unije te pitanjima zapadnog Balkana. U širem kontekstu rasprava o zapadnom Balkanu, BiH se kod njegovih istupa pojavljuje kao dio procesa proširenja Europske unije, pri čemu naglašava važnost političke stabilnosti u regiji kao preduvjeta za europsku integraciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.