Otpuštanje Johna Boltona, bivšeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, vezano je za nesuglasice oko politike prema Iranu i ublažavanja sankcija, izvijestio je Bloomberg, a prenijela Al Jazeera
Bolton, treći savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa i vodeći “jastreb” u njegovoj administraciji, tražio je od predsjednika oštriji stav prema brojnim državama, poput Sjeverne Koreje.
Bolton, glavni arhitekt Trumpove politike prema Iranu, također je zagovarao oštriji pristup prema Rusiji, Afganistanu i Venezueli.
Američki predsjednik Donald Trump otpustio je nedavno Johna Boltona, svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, te je pritom također istaknuo (što je poprilično bitno) kako se “intenzivno nije slagao” s njegovim prijedlozima. Trump je obrazložio da se „snažno protivio“ mnogim Boltonovim gledištima, uključujući ona koja se tiču Irana i Sjeverne Koreje.
Bolton je, pak, ponudio drugačiju verziju, govoreći da je dan prije podnio ostavku.
Nije tajna da su Bolton i Trump imali različita mišljenje o niz vanjskopolitičkih tema, termin u kojem je Bolton otpušten navodi na zaključak da se protivio želji američkog predsjednika da Iranu ublaže sankcije u nastojanju da ugovori susret sa iranskim liderom Hassanom Rouhanijem.
Citirajući tri osobe koje su upoznate sa situacijom, Bloomberg je izvijestio da se Bolton žestoko protivio toj ideji, koja mu je iznesena u Ovalnom uredu Bijele Kuće. Nakon što je Steven Mnuchin, američki ministar finansija, izrazio podršku Trumpovom prijedlogu, američki predsjednik je kasnije tokom dana donio odluku da otpusti Boltona.
Osim toga, Boltonovo iznenadno povlačenje dogodilo se pošto su otkazani mirovni pregovori sa talibanima. Tokom tih razgovora trebalo je razmotriti povlačenje američkih snaga iz Afganistana. Bolton se navodno snažno protivio takvom sporazumu.
Također, sve to se događa u vrijeme kada predsjednik Trump nastoji sprovesti diplomatske inicijative sa više protivnika, uključujući Sjevernu Koreju i Iran.
Sam John Bolton imao je imidž jednog od glavnih i najutjecajnijih „jastrebova“ na američkoj političkoj sceni. To se najbolje vidjelo u njegovim brojnim vanjskopolitičkim stavovima, u kojima se redovito zalagao „za staru i provjerenu recepturu“ – agresivnu diplomatsku retoriku, a ukoliko ona ne da rezultata onda i za pokretanje klasičnih vojnih operacija poput one u Iraku.
Bolton je bio snažan zagovornik politike američkog „maksimalnog pritiska“ na Iran, predvodio je američko napuštanje Iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, a bio je čak pristaša ideje da se izvedu napadi na iranska nuklearna postrojenja.
Prema Bloombergovim izvorima, Bijela kuća počela je pripreme za Trumpov susret sa Rouhanijem na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koja će održati krajem septembra u New Yorku.
O mogućnosti susreta dva lidera govorio je i američki državni sekretar Mike Pompeo, koji je rekao da je Trump spreman na sastanak bez ikakvih preduslova.
Državni sekretar Mike Pompeo inzistirao je da odlazak Boltona neće utjecati na kontinuitet vanjske politike SAD-a: “Ne mislim da bi bilo koji lider širom svijeta trebao posumnjati da će se zbog odlaska bilo koga od nas, vanjska politika predsjednika Trumpa promijeniti”.
Izvor: narod.hr/blooberg.com
