NATO: Je li Hrvatska među članicama koje za obranu daju preko dva posto BDP-a?

Većina članica NATO-a poštuje dogovor o izdavanju najmanje dva posto BDP-a za obranu, Hrvatska je prema nekim izvorima među njima, a prema drugima nije ispunila taj cilj.

Od 2014., šest je puta povećan broj članica NATO-a koje izdvajaju dva posto svog BDP-a na obranu. Europske članice, ukupno gledajući, dosegnut će ove godine taj cilj, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, prenosi HRT pozivajući se na Hinu.

U državnome proračunu RH za ovu godinu, u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo obrane, financijski plan iznosi 1.172.729.274 eura. Riječ je o povećanju proračuna u odnosu na 2023. za oko 117 milijuna eura.

Hrvatska tvrdi da je već 2021. prešla granicu od dva posto izdvajanja za obranu

Hrvatska vlada tvrdi da je Hrvatska još 2021. prešla granicu od dva posto proračunskih izdvajanja za obranu. Točnije, te je godine za obranu izdvojila 2,16 posto BDP-a. No neki izvori tvrda je je Hrvatska s izdvajanjima od 1,8 posto BDP-a trenutačno šesnaesta u NATO-u po tom kriteriju. Prema američkim medijima koji se pozivaju na podatke NATO-a, godinu dana kasnije izdvajanja su ponovno bila nedovoljna.

>NATO poziva saveznike da povećaju vojni proračun

Loading...

Taking too long?

Reload document

| Open in new tab

Download [463.56 KB]

“Ove godine očekujem da će 18 saveznika potrošiti dva posto BDP-a na obranu, što je novi rekord i šesterostruko povećanje od 2014. kada su samo tri članice ispunjavale taj cilj”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara obrane država članica.

NATO ulaže ukupno 380 milijardi dolara u obranu

Stoltenberg je istaknuo je da će europske članice uložiti ukupno 380 milijardi dolara u obranu, što je dva posto njihova BDP-a, ali dodao je da još dio članica, koje troše manje od dva posto, mora početi više izdvajati za obranu.

Rekao je da će ministri obrane razgovarati o daljnjem ubrzanju proizvodnje streljiva i da je samo u proteklih nekoliko mjeseci NATO potpisao ugovore vrijedne 10 milijardi dolara.

Među ostalim, ovaj tjedan Njemačka je pokrenula izgradnju nove tvornice streljiva u Donjoj Saskoj, koja će, kada dosegne puni proizvodni kapacitet, proizvoditi 200 tisuća topničkih granata godišnje.

Većina od 31 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a izdvajanja za obranu i ponovo su se našle na meti kritika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Politico piše da postoji jasan trend punjenja obrambenih proračuna članica NATO-a – što je država bliže Rusiji, to više izdvaja za obranu.

Poljska prva po izdatcima za obranu

U procjenama toga časopisa za 2023. godinu, Poljska predvodi listu s četiri posto BDP-a namijenjenog za obranu.

Varšava je prošle godine za to izdvojila 29 milijardi dolara, što je 12 milijardi više godinu prije te trostruko više u odnosu na prošlo desetljeće, piše pak Washington Post.

>Američki Kongres prihvatio vojni proračun od rekordnih 886 milijardi dolara

Poljsku slijede Sjedinjene Države s 3,5 posto BDP-a, no kad se gledaju ukupni iznosi, Washington izdvaja više nego sve druge NATO članice zajedno 860 milijardi dolara.

Cilj od 2 posto BDP-a za obranu dosad je zadovoljavalo 11 država – Poljska, SAD, Grčka, Estonija, Litva, Finska, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Slovačka. Od danas im se pridružila i Njemačka, čiji je ministar obrane objavio tu vijest. Prvi je to put od hladnog rata da je Njemačka izdvojila dva posto BDP-a za obranu.

Procjene američkih medija ipak pokazuju da sve države koje graniče s Ukrajinom i Rusijom i time su njezina potencijalna meta, izdvajaju više od traženih dva posto.

Najmanje izdvajaju Luksemburg (0,7), Belgija (1,1), Španjolska i Turska (1,3 posto).

Izvor: narod.hr