Neki bosanskohercegovački političari poput čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prokockali su povjerenje birača i na listopadskim izborima ne bi trebali dobiti priliku nastaviti dosadašnji rad, ocijenio je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Wolfgang Petritsch.
Taj austrijski diplomat, dobar poznavatelj prilika u BiH jer je na dužnosti visokog predstavnika u toj zemlji bio od kolovoza 1999. do svibnja 2002., u intervjuu objavljenom u ponedjeljak na portalu Klix nije štedio riječi kritike na račun Čovića i posebice na račun Dodika predstavljajući ih osobama koje vlast koriste isključivo za osobni probitak.
Hrvatski narodni sabor BiH optužuje bošnjačke stranke za državni udar
Prof. dr. Ivo Banac: Moskva preko Čovićeve infrastrukture izravno utječe na hrvatski državni vrh
Čović, koji je ujedno sadašnji član Predsjedništva BiH, na listopadskim izborima natjecat će se za još jedan četverogodišnji mandat, a za tu dužnost kani se sada prvi put natjecati i Dodik koji neprikosnoveno vlada RS-om.
“Iskreno se nadam da će na izborima u listopadu biti izabrani političari koji će biti na usluzi i pomagati građanima BiH, bez obzira na njihovu nacionalnost, a ne sebično povećavati svoje bogatstvo”, izjavo je Petritsch.
“Bosna i Hercegovina zaslužuje bolje političare. Ova dvojica političara (Čović i Dodik) su BiH učinili siromašnijom i nastavljaju izazivati sukobe”, rekao je Petritsch odgovarajući na pitanje što bi mogao biti rezultat koalicijskog pakta koji kane sklopiti Čović i Dodik ako oni i njihove stranke pobijede na izborima 7. listopada.
Petritsch se dodatno obrušio na Dodika zbog njegovih pokušaja da umanji razmjere genocida počinjenog u Srebrenici i također njegovih učestalih tumačenja mogućeg sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, uključujući tu pitanje razgraničenja, odnosno izmjene postojećih granica.
Dodikova najnovija teza je da bi u tom slučaju “razgraničenje” trebalo obaviti i unutar BiH, što znači definitivno odvojiti RS od ostatka BiH i u konačnici pripojiti RS Srbiji.
Petritsch tvrdi da je riječ o neusporedivim situacijama jer su dvije potpuno različite stvari odnosi dva entiteta unutar BiH i odnosi dvije države, a to su Srbija i Kosovo.
“Srbija i Kosovo žele rješenje. Ovdje u BiH vidim samo Dodika koji nešto želi, ali on to nikada neće dobiti. Što želi Dodik razmijeniti? I s kim? On je potpuno izoliran, nalazi se na crnoj listi SAD-a i koristi ga još samo zvanična Moskva da bi ljutila EU. Ali EU se više ne da tako lako provocirati”, kazao je Petritsch.
Upozorio je da se ne bi smjelo upasti u stupicu otvaranja razgovora o promjenama granica kako bi se izbjegla lančana reakcija u regiji, a povijesno iskustvo pokazuje da to neminovno vodi razaranju, ratovima i prolijevanju krvi.
“U dijalogu koji vodi EU prvi put se govori o mirnoj razmjeni teritorija. Tu sam vrlo skeptičan. Ali, ako dvije države predstave plan koji je prihvatljiv za njihove građane, i ako je EU s tim suglasna onda se taj plan mora ozbiljno uzeti u razmatranje. Međutim, mora se osigurati da to nema utjecaja na susjedne države, primjerice na BiH, Makedoniju ili Crnu Goru”, kazao je Petritsch.
Objasnio je da bi potencijalni sporazum između Beograda i Prištine mogao biti sastavljen uz pravno obvezujuću deklaraciju država nastalih na području bivše Jugoslavije i Albanije o nedovođenju u pitanje granica tih zemalja, posebice u kontekstu činjenice da još nisu konačno riješena granična pitanja između BiH i Hrvatske te Srbije.
Dario Kordić i general Željko Glasnović podržali Hrvatsku republikansku stranku uoči izbora u BiH
Upravo stoga, podsjeća Petristch, u okviru Berlinskog procesa sastavljen je popis svih graničnih pitanja, a to bi moglo biti sastavnim dijelom nove međunarodno potvrđene deklaracije o nepromjenjivost granica na zapadnom Balkanu.
Točno stotinu godina nakon završetka Prvog svjetskog rata takva bi deklaracija imala i simboličko značenje i zemlje u regiji, uključujući i BiH, dodatno bi se približile EU, ocijenio je Petritsch.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Hina/sv
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.