Teško je pronaći dvojicu europskih političkih lidera koji se na prvi pogled razlikuju više nego što se razlikuju njemački kancelar i srbijanski predsjednik, Olaf Scholz i Aleksandar Vučić. Olaf je jedva primjetni, samozatajni šef velike nacije, Aca je živopisni, razmetljivi vođa male nacije. Olaf je uvijek ozbiljan, Aca je permanentna predstava, piše Višnja Starešina u kolumni za Lider koju djelomično prenosimo.
Povijesno kažnjeni Olaf dobro pazi da ga netko ne bi osumnjičio kao sudionika u izgradnji velikoga ‘njemačkog svijeta‘, povijesno nekažnjeni Aca hvali se sudjelovanjem u izgradnji maloga ‘srpskog sveta‘. Olaf vodi (i dalje) najsnažniju državu Europske unije, Aca vodi državu u propadanju na (geo)političkom rubu Europe. No njemački kancelar i srbijanski predsjednik imaju i jednu veliku sličnost: slabost prema Putinovoj Rusiji. Neki bi to nazvali i (državnim) dugom koji obvezuje.
Ta zajednička slabost ili dug osobito su na vidjelo izišli ovih dana kad je na djelu učvršćivanje zapadnog partnerstva nasuprot Rusiji, kao priprema za novi krug rusko-ukrajinskog rata. Konteksti i razine na kojima su iskazali tu svoju slabost su, dakako, različiti.
Scholz još čuva Putinovu stranu
Na prošlotjednom zasjedanju pedesetak prozapadnih saveznika u američkoj zrakoplovnoj bazi u njemačkom Ramsteinu, na kojem je trebalo dogovoriti daljnju vojnu pomoć Ukrajini, Scholzova je vlada praktički blokirala isporuku njemačkih borbenih tenkova Leopard 2 Ukrajini, usprkos zahtjevima vodećih zapadnih parnera SAD-a, UK, Poljske i drugih.
Glavni zagovornik blokade bio je kancelar Scholz, koji je permanentno rezerviran prema vojnoj pomoći Ukrajini. No ovog puta kancelar se našao na meti žestokih kritika, ne samo iz oporbenog CDU-a, već i unutar svoje vlade pa i dijela vlastite stranke, njemačkog SPD-a.
(…)
> Starešina: Zašto vjerujem u demontažu klijentelizma poput onog s Miloševićem i Žalac…?
> Starešina: Zar Bajić i Cvitan nisu znali podići optužnicu za operaciju JNA ‘Vukovar’?
Scholzova teza da bi pomoć u naoružanju Ukrajine mogla izazvati Moskvu na daljnju eskalaciju konflikta, naišla je na takvu kritiku unutar njemačkog političkog establišmenta da je postalo upitno kako će Scholzova toliko podijeljena vlada dalje funkcionirati. A onda je dva dana kasnije, Scholz dao i više nego što su tražili: i zeleno svjetlo partnerima i njemačke Leoparde! Ali Scholz je pokazao Putinu da to čini nevoljko, da još čuva njegovu stranu.
> Starešina: Srećom, postoji Zambija. Da rasvijetli trulež hrvatskih institucija
> Višnja Starešina: Samo kazneni progoni mogu donijeti političko pročišćavanje
”I Vučićeva Srbija ima svoje dugove prema Putinu i slabosti ili strahove koji iz njih proizlaze”
Istodobno, u sklopu istog procesa jačanja (pro)zapadnog saveza, Njemačka kao dio nove kontaktne skupine za Zapadni Balkan (bez Rusije), a pod vodstvom američkog diplomata Gabriela Escobara, ultimativno traži od srpskog predsjednika Vučića da se svrsta zapadno i počne primjenjivati zajedničke EU sankcije protiv Rusije. I da učini korak naprijed u pregovorima s Kosovom. Baš kao Scholzova Njemačka, tako i Vučićeva Srbija ima svoje dugove prema Putinu i slabosti ili strahove koji iz njih proizlaze.
(…)
Umnogome tako različiti, Scholz i Vučić tek su najistaknutiji primjeri neugodne pozicije ruskih dužnika uoči novog propitivanja lojalnosti unutar NATO-a. Sličnoj je svrsi, kao melem za uši Kremlja, služio i nedavni susret hrvatskog predsjednika Milanovića s mađarskim premijerom Orbanom, uz izrazito antizapadne i antiameričke poruke. I oni će vjerojatno u trenutku izbora Scholzovim putem. No time sklonosti i dugovi Kremlju neće biti izbrisani, piše Starešina za Lider.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.