Jesu li suviše zahtjevni oni koji 18. studenoga svake godine, u vrijeme sjećanja na žrtve srpskih zločina u Vukovaru, Škabrnji, ali i diljem tadašnje bojišnice s JNA i srpskim vojskama prigovaraju da su žrtve zaboravljene, a zločinci ostali nekažnjeni? Motivira li ih na iskazivanje nezadovoljstva tek puka politička nesklonost aktualnoj vladi, danas Plenkovićevoj, jučer Milanovićevoj, Kosoričinoj, Sanaderovoj ili Račanovoj? Ili možda naprosto pretjeruju u očekivanjima, kada kažu da je pravosuđe trebalo učiniti više, da se DORH ponaša kao institucija koja štiti agresora? – piše Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju.
> ‘Hrvati pod Kosovim krilom’: Isti tužitelj optužio hrvatsku šestorku 1980-ih i 2004.
(…)
Istovjetni obrazac
Kada je riječ o zločinima nad ratnim zarobljenicima i civilima, bile su dovoljne samo dvije optužnice: jedna za “Vukovarsku bolnicu”, odnosno za zločine nad pacijentima i osobljem bolnice koji su izabrani, odvedeni i pogubljeni, i druga za zločine nad ratnim zarobljenicima u srpskim logorima, pa da se na optuženičku klupu posjedne cijela Uprava bezbednosti JNA, kolokvijalno KOS.
Upravo su oficiri i agenti KOS-a, sa svojim šefom generalom Aleksandrom Vasiljevićem bili planeri, organizatori i glavna provedbena struktura za zločine nad ratnim zarobljenicima, kako u izravnim egzekucijama, tako i u vrijeme zatočeništva. I prije Vukovara i u nastavku rata.
> Višnja Starešina: U Hrvatskoj su dvije države – jedna hrvatska i druga jugoslavenska
Uz te tri temeljne optužnice i još nekoliko dodatnih koje bi pokazale kako je bila riječ o jedinstvenom osvajačkom projektu od Vukovara do Škabrnje i Dubrovnika, s istovjetnim obrascem etničkog čišćenja okupiranih područja, bio bi zadovoljen temeljni pravosudni minimum. A taj minimum jest: da se presudama jasno definira sudjelovanje Srbije u osvajačkom ratu u Hrvatskoj, zločinačka priroda velikosrpskog projekta i da se kaznena odgovornost usmjeri prema uistinu najodgovornijima. Sve ostalo je bonus, redovni rad sustava na kaznenom progonu zločina.
No taj temeljni minimum pravde nije ostvaren. Nije ostvaren pred Haaškim sudom, niti pred hrvatskim sudovima slijedom optužnica DORH-a. Zar ti veliki profesionalci, uključujući i ponajveće, Mladena Bajića i Dinka Cvitana koji su trasirali hrvatsku politiku kaznenog progona ratnih zločina, uistinu nisu znali podići optužnicu za operaciju JNA “Vukovar”, ako to već nije učinila Carla del Ponte? Ili ih je netko u tome sprječavao?
Beogradska zamka
Zar je moguće da DORH nakon svih svojih istraga nema zapovijedi o toj operaciji, uključujući i izravnu zapovijed o granatiranju bolnice?
Zar nisu prepoznali beogradsku zamku otklanjanja kaznene odgovornosti s vrha JNA i srpske politike i pretvaranje velikosrpske agresije u građanski rat, onda kada su se kao državni odvjetnici Hrvatske u korist Beograda odrekli istraga za zločin na Ovčari, kada su se pismeno odrekli istraga za zločine u logorima na području Srbije, kada su propustili istražiti bilo koju agresorsku operaciju na hrvatskom tlu, kada su u svojim optužnicama rat u Hrvatskoj 1991. tretirali kao građanski rat, kada su benevolentno prešli preko srpskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji…
> Dr. sc. Nazor o žrtvi Vukovara, razaranju grada, ulozi SPC-a u agresiji, Porfirijevom posjetu, djelovanju JNA…
Posljednji je primjer beogradski kazneni progon hrvatskih ratnih pilota za navodne zločine u “Oluji”. A možda posljednja prilika za popravni ispit je rusko-ukrajinski rat i srpski pokušaji da preko univerzalne jurisdikcije za ratne zločine stvori presedan po kojem će rusko državno odvjetništvo progoniti ukrajinske branitelje – za ratne zločine.
No tko to može učiniti? Oni koji su kapitulirali u miru prepustivši agresoru da nakon izgubljenog rata postane ultimativni sudac za ratne zločine? Sumnjam, zaključuje Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju.
Kolumnu u cijelosti pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji.
> Starešina: ‘Stepinac je bio stožerni lik otpora komunizmu u cijeloj okupiranoj Europi’
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
