Tko je novi mađarski premijer Peter Magyar?

”Oslobodili smo Mađarsku i riješili se režima Viktora Orbana”, rekao je u nedjelju čelnik oporbene stranke Tisza Peter Magyar u pobjedničkom govoru nakon osvajanja dvotrećinske većine na mađarskim parlamentarnim izborima. Peter Magyar ostvario je povijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj i nakon šesnaest godina vlasti srušio Viktora Orbana. Iako mu je danas glavni politički protivnik, politički put započeo je upravo unutar Orbanova sustava.

45-godišnji Magyar, odvjetnik je po struci. Odrastao je u utjecajnoj obitelji – sin je istaknutih pravnika, a krsni kum bio mu je bivši predsjednik Ferenc Madl. Već u mladosti bio je okružen političkom elitom, uključujući i Gergely Gulyas, danas jednog od ključnih ljudi vlade.

Magyar je političar desnog centra koji se u pojedinim političkim pitanjima ne razlikuje bitno od Orbana, osobito u pogledu migracijske politike. Njegove najavljene reforme usmjerene na demokratizaciju političkog sustava, uključujući otvaranje arhiva iz komunističkog razdoblja te jačanje borbe protiv korupcije i političkog utjecaja na institucije, pozicioniraju ga bliže političkom spektru koji se obično povezuje s Giorgiom Meloni nego s Donaldom Tuskom. U kojoj će mjeri Magyar uspjeti ostvariti takvu političku percepciju ostaje vidjeti u sljedeće četiri godine.

>Orban priznao poraz, Tisza Petera Mgyara premoćno pobijedila

Od Fideszova kadra do kritičara sustava

Još kao student prava pridružio se Fideszu, gdje je ostao više od dva desetljeća. Tijekom tog razdoblja gradio je karijeru zajedno s Judit Vargom, svojom tadašnjom suprugom i kasnijom ministricom pravosuđa u Orbanovoj vladi.

Nakon pobjede Fidesza 2010., radio je u ministarstvu vanjskih poslova, a potom u Bruxellesu kao diplomat. U međuvremenu je Varga napredovala do vrha pravosudnog sustava. Po povratku u Mađarsku, Magyar je sudjelovao u upravama državnih tvrtki i bio dio kruga koji je imao izravan pristup vlasti.

Razvod, skandali i raskid s vlašću

Prekretnica dolazi 2023. godine, kada se razvodi od Varge. Ubrzo nakon toga izbija veliki politički skandal: predsjednica Katalin Novak pomilovala je osobu povezanu s prikrivanjem pedofilije. Pod pritiskom javnosti ostavke daju i Novak i Varga, koja je kao ministrica potpisala pomilovanje.

U jeku krize, Magyar napušta sve funkcije i izlazi iz Fidesza, pozicionirajući se kao insajder koji progovara o korupciji i zlouporabi moći.

Jedan od najkontroverznijih trenutaka njegove političke karijere bio je kada je 2024. objavio tajno snimljen razgovor s bivšom suprugom Judit Vargom. Na snimci ona govori o navodnim političkim pritiscima na pravosuđe i pokušajima utjecaja na sudske postupke protiv vladinih dužnosnika.

Magyar je tvrdio da time razotkriva način funkcioniranja vlasti, no Varga je uzvratila teškim optužbama – rekla je da je snimka izvučena pod pritiskom i optužila ga za psihičko zlostavljanje i manipulaciju.

Dodatne afere i medijski rat

Kontroverze su se nastavile kada je njegova bivša partnerica Evelin Vogel objavila nove audiosnimke na kojima navodno vrijeđa vlastite birače. Magyar je autentičnost snimki osporio te objavio materijal u kojem Vogel od njega traži novac za šutnju, što je dodatno produbilo sukob.

Unatoč svemu, dio javnosti upravo je te sukobe doživio kao dokaz njegovog raskida s političkom elitom i spremnosti da iznese kompromitirajuće informacije.

>Rekordna izlaznost na birališta: Je li to dobro ili loše za Orbana?

Brzi politički uspon i preuzimanje Tisze

Početkom 2024. Magyar organizira masovne protuvladine prosvjede koji okupljaju desetke tisuća ljudi. U tom razdoblju priključuje se stranci Tisza, dotad gotovo nepoznatoj opciji desnog centra.

U samo nekoliko mjeseci stranka ostvaruje snažan rezultat na europskim izborima, osvojivši gotovo 30 posto glasova i više mandata u Europskom parlamentu. Već do jeseni iste godine Tisza preuzima vodstvo u anketama.

Magyar se profilira kao antiestablišmentski kandidat – bivši insider koji poznaje sustav iznutra, ali ga sada želi promijeniti. Taj narativ, uz kontinuirani rast potpore, na kraju mu donosi izbornu pobjedu i kraj dugogodišnje dominacije Viktora Orbana.

Proeuropska politika, udaljavanje od Rusije…

Péter Magyar, čelnik oporbene stranke Tisza i bivši član vladajuće stranke Fidesz, postao je ključna figura mađarske politike uoči parlamentarnih izbora u travnju ove godine. Magyar i njegova stranka pripadaju desnom centru, a razlikuju se od Orbánove politike po naglašenoj pro‑europskoj orijentaciji i obećanju da će obnoviti odnose između Mađarske i Europske unije.

Jedan od ključnih elemenata politike koju Tisza zagovara jest ponovno uspostavljanje punog povjerenja s EU i NATO savezom te otključavanje milijardi eura zamrznutih fondova koji bi mogli potaknuti gospodarski rast i modernizaciju zemlje.

Magyar je najavio i ambiciju da Mađarska u sljedećih nekoliko godina uđe u eurozonu, čime bi dodatno integrirao zemlju u zapadnu ekonomsku i političku zajednicu. Njegov pristup označava ideju da Mađarska treba biti partner, a ne suparnik, glavnim europskim institucijama i saveznicima.

U kontekstu energetike, Tisza pod vodstvom Magyara najavljuje postupno smanjenje ovisnosti o ruskim energentima i diversifikaciju izvora opskrbe. Plan stranke uključuje smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti i plinu do sredine sljedećeg desetljeća te traženje novih pravaca za opskrbu naftom i plinom kroz zemlje srednje i jugoistočne Europe. Osim toga plan je poticati obnovljive izvore energije te povećati energetsku efikasnost kako bi Mađarska postala otpornija na vanjske energetske šokove.

Po pitanju odnosa prema Rusiji i Ukrajini, Magyarova politika je suštinski pragmatična i usmjerena na stabilnost, ali distancirana od Orbánove retorike koja je često bila bliska ruskim interesima.

Tisza ne planira slanje mađarskih vojnika u ratne zone, ali je otvorena za širu europsku suradnju koja uključuje podršku evakuacijama, humanitarnu pomoć i diplomatske napore. Magyarova stranka ne podržava brzo članstvo Ukrajine u EU bez referenduma, svjesna da bi takav korak mogao izazvati unutarnje podjele. No također se zalaže za vraćanje Mađarske u okvir zajedničkih europskih sigurnosnih politika.

Magyar se zalaže za otvaranje komunističkih špijunskih dosjea 

Prema izvještajima međunarodnih medija tijekom kampanje i javnim istupima stranke Tisza, Péter Magyar je kao dio svog političkog programa naglašavao potrebu za opsežnim institucionalnim reformama. Isticao je jačanje neovisnosti pravosuđa i ograničavanje političkog utjecaja izvršne vlasti kroz izmjene pojedinih elemenata ustavnog okvira koji je oblikovan tijekom Orbanove vladavine.

Péter Magyar je u kampanji isticao borbu protiv korupcije kroz strožu kontrolu javne nabave, reviziju EU fondova te jačanje neovisnih institucija i tužiteljstva, uz cilj depolitizacije državnih struktura i veću transparentnost političara.

U dijelu programa koji se odnosi na tranzicijsku pravdu, zalagao se i za veću transparentnost arhiva iz komunističkog razdoblja te potencijalno otvaranje dosjea bivše tajne policije, uz obrazloženje da bi to doprinijelo ”dovršetku demokratske tranzicije” i jačanju povjerenja u institucije.

U pitanjima migracija, Magyar je zauzeo umjereno restriktivan, ali proeuropski pristup – naglašavao je potrebu zaštite vanjskih granica EU-a i provedbu zajedničke europske migracijske politike. Odbacio je izolacionističke retorike, što ga djelomično približava Orbanovoj politici u segmentu sigurnosti granica, ali uz znatno blaži odnos prema EU institucijama i mehanizmima solidarnosti.

Kada je riječ o društvenim pitanjima poput LGBT politika, u kampanji je nastojao izbjeći radikalnu polarizaciju te je, prema medijskim analizama, zauzimao stav da se postojeći pravni okvir ne bi trebao koristiti za ”kulturološke ratove”. Time se distancirao od Orbanove naglašeno konzervativne politike.

U konačnici, analitičari su isticali da se Magyarova politika u nekim elementima (poput naglaska na suverenitetu i kontroli migracija) preklapa s Orbanovim pristupom, ali da je istodobno znatno više proeuropski orijentirana i institucionalno reformistička, osobito u odnosu prema EU i vladavini prava.

Odnosi s Hrvatskom

Kada je riječ o Hrvatskoj i regionalnoj suradnji, Magyar nije poznat po oštrim istupima prema Zagrebu. Međutim, planovi njegove stranke za diversifikaciju energetskih izvora i smanjenje opskrbnih rizika povezani su i s pitanjem tranzita nafte preko Jadranskog naftovoda, što utječe na odnose s Hrvatskom. U usporedbi s Vladom Viktora Orbána, koja je u nekoliko navrata kritizirala hrvatske prakse u energetici i optuživala susjede za nerealne cijene ili neučinkovitost, Tisza bi s druge strane vjerojatno podržavala suradnju u okviru EU‑ovih pravila i sankcija, uz naglasak na ravnopravno tretiranje svih članica Unije.

Péter Magyar do sada nije dao konkretne javne izjave u kojima bi detaljno komentirao bilateralne odnose s Hrvatskom ili konkretno govorio o tranzitu nafte preko Jadranskog naftovoda. No njegov susret s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Münchenu potvrđuje da su teme zajedničkih interesa i regionalne suradnje bile na dnevnom redu.

Politika koju je Magyar najavio u slučaju pobjede na izborima uspostavila bi stabilne bilateralne odnose sa susjedima poput Hrvatske u okviru europskih standarda. Takav pomak označava promjenu u odnosu na proteklo razdoblje u kojem je Mađarska često bila kritizirana zbog svojih politika prema Rusiji i izolacionističkih stavova unutar EU.

>Mađarska pred najneizvjesnijim izborima: Tko vodi po anketama i što očekivati?

Izvor: narod.hr