Ruska protuzračna obrana odbila je napad četiriju bespilotnih letjelica koje su letjele prema Moskvi, rekao je u petak gradonačelnik Sergej Sobjanin, pri čemu nema izvješća o ozlijeđenima u glavnom gradu ni u ranijem napadu na naftni kompleks u regiji Krasnodar. Istodobno stiže vijest kako su Ukrajinci potrošili raketne sustave ATACMS-e, a SAD šalje poboljšanu zamjenu.
Izvozno orijentirana rafinerija Tuapse, s kapacitetom prerade od 240.000 barela dnevno, proizvodi naftu, loživo ulje, vakuumski plin i dizel s visokim sadržajem sumpora, uglavnom opskrbljujući Kinu, Maleziju, Singapur i Tursku.
Andrej Vorobjov, guverner šire moskovske regije, rekao je da su tri bespilotne letjelice koje su išle prema Moskvi oborene iznad njegove regije. Krhotine su pale na gradilište i stambenu zgradu u izgradnji, rekao je.
Jedan od dronova udario je u krov višekatnice u zapadnom dijelu Moskve, izvijestila je novinska agencija RIA pozivajući se na informacije hitnih službi.
Gazprom employees showing up at work this morning notice that something isn’t quite right.
Saratov, Russia. pic.twitter.com/ClcyI4cK1n
— Kyiv Insider (@KyivInsider) March 13, 2025
Novinska agencija TASS izvijestila je da su krhotine pale i na privatnu kuću u predgrađu Moskve.
Ukrajinci potrošili raketne sustave ATACMS-e, SAD šalje poboljšanu zamjenu
SAD je spreman obnoviti isporuke bombi dugog dometa Ukrajini, poznatijih kao “Ground-Launched Small Diameter Bombs” (GLSDB), nakon što su nadograđene kako bi se bolje suprotstavile ruskom ometanju, rekle su za Reuters dvije osobe upoznate s tim oružjem.
Streljivo će stići uslijed izvješća da je ukrajinska zaliha vojnih taktičkih raketnih sustava sličnog dometa (ATACMS) iscrpljena koje se lanisiraju sa sustava HIMARS i M270.
Klizne bombe kupljene su pod američkom administracijom bivšeg predsjednika Joea Bidena koristeći Ukrajinsku inicijativu za sigurnosnu pomoć. SAD je kupio novo oružje i vojnu opremu u vrijednosti od gotovo 33,2 milijarde dolara za Kijev izravno od američkih i savezničkih obrambenih izvođača, javlja HRT.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa pristala je u utorak nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom nakon što je Kijev rekao da je spreman podržati prijedlog Washingtona o 30-dnevnom prekidu vatre s Rusijom.
U posljednjih nekoliko tjedana, 19 GLSDB-ova je testirano kako bi se procijenila učinkovitost nadogradnji. Dio modifikacija uključivao je pojačavanje veza unutar oružja kako bi se povećala njegova otpornost, rekli su ljudi.
Ponovno uvođenje GLSDB-a na bojište moglo bi se dogoditi u nadolazećim danima, budući da je zaliha već prisutna u Europi. Ukrajinci su posljednji put koristili oružje prije nekoliko mjeseci, rekao je jedan od ljudi.
Boeing ponudio Pentagonu novo oružje
Rusko ometanje spriječilo je mnoge od relativno novih ukrajinskih GLSDB-ova dugog dometa da pogode zadane ciljeve, reklo je Reutersu prošlog svibnja troje ljudi upoznatih s problemom.
Ukrajina je tijekom prošle godine tražila oružje s većim dometima od 69 km GMLRS raketa koje su osigurale SAD kako bi Kijev mogao napasti i poremetiti ruske linije opskrbe i zborna mjesta.
Kako bi odgovorio na taj poziv, Boeing je ponudio Pentagonu novo oružje s dometom od 161 km, GLSDB. Klizna bomba ima mala krila koja proširuju njezin domet, a sastoji se od GBU-39 bombe malog promjera (SDB) i raketnog motora M26, koji su uobičajeni u američkim zalihama i relativno su jeftini.
Boeing je odbio komentirati izvješća.
Ali GLSDB-ov navigacijski sustav, koji mu omogućuje da se upravlja oko prepreka kao što su planine i poznata protuzračna obrana, bio je uspješan protiv ruskog ometanja, reklo je troje ljudi upućenih u to pitanje u svibnju.
Bombu su zajednički izradili SAAB i Boeing, a bila je u razvoju puno prije ruske invazije Ukrajine u punom obimu 2022. godine.
Ometanje se događa kada se ogromne količine energije emitiraju u neko područje, nadjačavajući signal uređaja. Rusija je koristila tu taktiku na ukrajinskim radijima, bespilotnim letjelicama, pa čak i na 155-milimetarskom topničkom streljivu Excalibur s GPS-om.
SBU: Pogođeno skladište raketa za S-300/400 i kompresorske stanice
Ukrajinski dronovi napali su plinske kompresorske stanice u ruskim regijama Tambov i Saratov, rekao je Reutersu u petak izvor u ukrajinskoj sigurnosnoj službi SBU.
Video s mjesta događaja pokazao je kako dronovi udaraju u industrijsku opremu i snažne eksplozije.
The SBU confirmed that their drones struck two gas compressor stations and a missile depot for S-300/S-400 systems in Russia yesterday. The drones hit the “Davydovskaya” (Tambov region) and “Novopetrovskaya” (Saratov region) gas stations. They also targeted a missile depot for… pic.twitter.com/CqDvmTDhB0
— NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) March 14, 2025
Ukrajinske bespilotne letjelice također su pogodile terensko skladište za rakete S-300/S-400 u ruskoj regiji Belgorod, detonirajući streljivo, dodao je izvor.
Rusija ne želi Trumpovog izaslanika na pregovorima o Ukrajini
Ruski dužnosnici izvijestili su svoje kolege u SAD-u da ne žele da izaslanik Keith Kellogg bude uključen u razgovore čiji je cilj zaustaviti rat u Ukrajini, rekao je jedan američki dužnosnik i drugi izvor upoznat s tim pitanjem.
Kellogga nije bilo na nekim razgovorima na visokoj razini posljednjih tjedana, uključivo ni na sastanku u utorak u Saudijskoj Arabiji s ukrajinskim izaslanstvom na kojem su bili američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i državni tajnik Marco Rubio. Nije sudjelovao ni na razgovorima s Rusima u veljači u Saudijskoj Arabiji.
Nije poznato je li njegova odsutnost povezana s ruskim zahtjevom, kao ni kada je ruski zahtjev podnesen.
Američki dužnosnik kazao je da je ruski zahtjev odbijen.
Rusko veleposlanstvo u Washingtonu nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost James Hewitt rekao je da Kellogg igra ključnu ulogu u okončanju ukrajinskog rata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.