Europski parlament usvojio je u srijedu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu pakt o migracijama. Radi se o paketu od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila.
Preostalo je još da ovaj zakonodavni paket potvrdi Vijeće EU-a. To se očekuje krajem ovoga mjeseca, a stupa na snagu nakon objave u Službenom listu.
Pakt je postignut nakon višegodišnjih napora i niza neuspješnih dogovora o usmjeravanju migracija. No čini se kako mnogi nisu zadovoljni njime, ali ipak usvojen je dva mjeseca pred izbore za europski parlament. Protiv ovakvog sustava odnosa prema migracijama bile su mnoge desničarske i ljevičarske skupine.
Kako se glasalo?
Desnica upozorava na propuste u paktu jer smatraju da pakt nije dovoljno restriktivan te da neće zaustaviti masovnu neregularnu imigraciju. S druge strane najveći dio zastupnika Zelenih te krajnje ljevice, smatra da je pakt prestrog i da se krše prava migranata.
>EU i dogovori o migrantima: Kako se to odražava na Hrvatsku?
Što se tiče hrvatskih eurozastupnika nisu bili svi na glasanju, glasovalo ih je tek polovica – 6 od 12. No, svih šest glasalo je za pakt o migracijama: Valter Flego (IDS, Klub zastupnika Renew Europe), Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Tonino Picula (SDP, Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata), Karlo Ressler, Tomislav Sokol (HDZ, Europska pučka stranka).
Europski parlament se odlučio za kompromis umjesto dosadašnjih mjera
Jedan od ciljeva reforme jest da nova pravila budu sredstvo odvraćanja osoba koje ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu da kreću na put. Europska unija želi da ona odlučuje tko može ući, a ne da o tome odlučuju krijumčari ljudima.
>Milijarde koje EU troši kao razvojnu pomoć za Afriku niti sprječavaju migracije niti pomažu u razvoju
Pakt o migracijama i azilu trebao bi pomoći zemljama EU-a koje su posebno izložene migracijskom pritisku. Uspostavlja se sustav “obvezne solidarnosti” koji se odnosi na preseljenja migranata unutar EU-a. Državama članicama nude se tri opcije za upravljanje migracijama. Države članice trebale bi pristati na preseljenje migranata na svoje područje iz zemalja pod migracijskim pritiskom. Ako ne žele preseliti određeni broj tražitelja azila, morat će platiti 20.000 eura za svakog tražitelja kojeg odbiju preseliti ili pružati financijsku i tehničku podršku. Bruxelles cilja na 30.000 preseljenja godišnje, ali inzistira na tome da neće prisiljavati nijednu zemlju da prihvati izbjeglice sve dok doprinose bilo kojom od druge dvije opcije. Upravo je ova uredba izazvala najviše podjela jer noge zemlje ne žele da im se nameće prihvaćanje migranata.
Uspostavlja se mehanizam za odgovor na iznenadno povećanja broja migranata
>Hrvatski zastupnici u EU parlamentu: Čime su se bavili u petogodišnjem mandatu?
Nova pravila također predviđaju da će osobe, koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU, biti podvrgnute postupku dubinske provjere uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti neovisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.
Zajednički postupak za priznavanje međunarodne zaštite
U cijeloj Europskoj uniji uspostavlja se zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.
Podaci o osobama koje nezakonito pristižu u EU, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u reformiranu bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela također će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju i je li bila nasilna ili naoružana.
>Starešina: Problem migracije zahtijeva potpuni zaokret europske migracijske politike
Parlament je također podržao nove jedinstvene standarde za sve države članice povezane s priznavanjem statusa izbjeglice ili osobe kojoj je odobrena supsidijarna zaštita te u pogledu prava koja se dodjeljuju osobama koje ispunjavaju uvjete za zaštitu.
Države članice morat će i osigurati jednake standarde prihvata za tražitelje azila kad je riječ, primjerice, o stanovanju, školovanju i zdravstvenoj skrbi. Registrirani tražitelji azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Uvjeti zadržavanja i ograničavanje slobode kretanja regulirat će se kako bi se tražitelje azila odvratilo od kretanja Europskom unijom.
U skladu s novim okvirom za preseljenje i humanitarni prihvat, države članice dobrovoljno će ponuditi prihvat izbjeglicama iz trećih zemalja koje UNHCR priznaje, a koje bi na zakonit, organiziran i siguran način stigle u EU.
Mjere će se početi primjenjivati za dvije godine
Izglasane uredbe bi se trebale početi primjenjivati za dvije godine. Države članice imaju također dvije godine da u svoja nacionalna zakonodavstva uvedu izmjene direktive o uvjetima prihvata. Reforma se temelji na prijedlozima Komisije iz 2020. godine., I to nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
