Bartulica u intervjuu za Remix o Orbanu, Plenkoviću, EU, migracijama…

Portal Remix objavio je intervju sa Stjepom Bartulicom, zastupnikom Domovinskog pokreta koji je nedavno bio na susretu svjetskih konzervativaca u Budimpešti gdje se susreo s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Remix je portal koji donosi vijesti i komentare iz srednje Europe, višegradskih zemalja Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.

Intervju s Bartulicom objavljujemo u cijelosti.

Bartulica o Plenkoviću: On je entuzijastični eurokrat

Lidera vaše zemlje, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, niz publikacija opisuje kao konzervativca. Što mislite o ovom opisu?

Pa, po mom mišljenju on ne odgovara toj karakterizaciji pa ga ne bih opisao kao konzervativnog. On je umjereni demokršćanin. Njegova stranka pripada skupini Europske pučke stranke (EPP) u Europi, ali njega samog bih opisao kao entuzijastičnog eurokrata. Velik dio svoje prethodne diplomatske karijere posvetio je lobiranju za naše članstvo u EU, a vrlo je blizak Europskoj komisiji. Mislim da mu je jedan od glavnih saveznika sada u Europi Macron, tako da ne smatram da je političar čvrstih uvjerenja.

Pokušava igrati igru ​​EU i željan je zadovoljiti Bruxelles kao pouzdan partner. Dakle, za razliku od Mađarske ili Poljske, on se ne bi usudio proturječiti ili odbaciti politiku koju zagovara Bruxelles. On, po mom mišljenju, nema dovoljno samopouzdanja za to. Dakle, nažalost imamo sadašnju vlast koja je oduševljena svim europskim.

On je uveo euro 1. siječnja, nešto što nije bilo prijeko potrebno, a vjerujem da je bio vrlo loš trenutak. Naše gospodarstvo nije dovoljno reformirano da Hrvatska ima koristi od članstva u euru. Ali to je samo jedna dodatna kvačica koju je sada, valjda, ostvario i mislim da ima ambicija za buduću politiku izvan Hrvatske.

EPP gubi na snazi

Kakva je onda vaša prognoza o Andreju Plenkoviću, mislite li da traže pozicije u Europskoj komisiji ili neka druga čelna mjesta u Bruxellesu?

Moguće je da je to stvarno ono što on želi u budućnosti. Moje mišljenje je da EPP, demokršćanska skupina, gubi na snazi. Dakle, nisu u usponu, a ovaj novi konzervativni blok je budućnost. Pokušavam biti ispred krivulje ili gurati krivulju u tom smjeru. Mislim da Europa ide tamo, a pogotovo nakon bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, u Njemačkoj su jako oslabljeni pa ćemo vidjeti što će biti. Vidim se u nacionalnoj politici, a ne izvan Hrvatske.

>Pročitajte snažan govor Stjepe Bartulice na CPAC konferenciji u Mađarskoj posvećen – woke ludilu

Koje su razlike između vas i političara poput Plenkovića?

Moja priča je puno drugačija. Odrastao sam u Sjedinjenim Državama, na srednjem zapadu, u Missouriju. Oba roditelja su mi Hrvati i tako sam u Hrvatsku došao početkom 90-ih za vrijeme rata. Nikada nisam zamišljao da ću se i sam ikada baviti politikom, ali na kraju se to dogodilo. Predajem na katoličkom sveučilištu, ali sam više-manje puno radno vrijeme uključen u politiku otkako sam izabran u parlament 2020. Predstavljam, rekao bih, pravu konzervativnu stranku pod nazivom Domovinski pokret, koja je osnovana prije samo tri godine. Opisao bih je kao novu konzervativnu stranku u usponu, koja je prijeko potrebna Hrvatskoj.

>Bartulica o Bidenovoj veleposlanici SAD-a u Hrvatskoj: Ovo nije slučajno…

I sam sam ekonomski liberal i vjerujem u niske poreze, nisku regulativu i slobodnu trgovinu, ali sam i društveno konzervativan. Dakle, bio sam jako uključen u raspravu o referendumu o braku 2013. gdje smo uspjeli u hrvatskom Ustavu definirati brak kao zajednicu muškarca i žene. Bio sam jako uključen u tu inicijativu, tako da mislim da je kultura važna, ali naravno, i politika.

O Plenkoviću i migracijama

Što se tiče te teme da Plenković jako podržava stavove EU, tu je Pakt za migracije EU. Ovo će vjerojatno doći do glasovanja po državama. Što mislite gdje će Hrvatska pasti po tom pitanju?

Jer, hrvatska javnost generalno slabo prihvaća ideju migrantskih kvota, no to bi prema paktu o migracijama moglo postati stvarnost.

Imam osjećaj da će hrvatska vlada vjerojatno podržati ovaj sporazum. Hrvatska, kao zemlja koja je sada u schengenskom prostoru s vanjskom granicom EU-a, ranjiva je na masovne migracije i mislim da sadašnja vlada želi izbjeći svaku buduću mogućnost da postane žarište za migrante. Prema ovom aranžmanu, oni bi potom bili preseljeni (daleko od Hrvatske).

Dakle, mislim da Plenković to vidi kao nešto što bi smanjilo pritisak na Hrvatsku u nekom budućem scenariju masovnog dolaska migranata. No, javno mnijenje u Hrvatskoj puno je bliže Mađarskoj i Austriji nego liberalnijim skandinavskim zemljama ili Nizozemskoj.

Pa, to mišljenje se mijenja u Skandinaviji.

Mijenja se, ali mislim da su oni u prošlosti bili neoprezni u svojoj migracijskoj politici, a sada plaćaju cijenu, a Hrvatska to očito želi izbjeći.

Dakle, kakvo je vaše mišljenje o EU paktu o migraciji i azilu?

Mislim da općenito pitanje azila treba potpuno redefinirati. Reći ću da nema ljudskog prava, univerzalnog ljudskog prava, da se uživa njemački životni standard ili nizozemski životni standard. Ovo je kršenje ljudskih prava. Dakle, naravno, snosimo odgovornost za ono što se događa diljem svijeta, ali mnoge probleme u svijetu uzrokuju zapadne vlade, koje su sudionici u nekim od ovih stvari, na primjer, politika pomoći. Politika pomoći zemljama u Africi i drugdje često ima uvjete koji uključuju nametnutu umjetnu kontracepciju, abortus, LGBT indoktrinaciju; povezuju ovakve stvari s pomoći. I to ne pomaže ovim zemljama, i to nije ono što tim zemljama treba.

Tim zemljama je potrebna buduća perspektiva u kojoj mogu postati samoodrživa društva i proizvoditi, primjerice, dovoljno hrane za vlastite potrebe. A to je ono što zapadne vlade nisu uspjele učiniti unatoč trošenju milijardi i milijardi.

Dakle, mislim da treba ponovno razmotriti azil jer kao što sam rekao, moramo zaštititi vlastitu zapadnu kulturu i dobro razmisliti o tome tko ulazi u naše zemlje. I tu bih rekao da je mađarski premijer Orbán, unatoč svim kritikama, u pravu kada kaže da u načelu mađarski narod kao suverena nacija odlučuje tko može živjeti u svojoj zemlji. Mislim da je moj osjećaj, budući da sam u Hrvatskoj, da javno mnijenje u Europi općenito ide više u tom smjeru.

Odnosi Hrvatske i Mađarske

I tako ste ovdje u CPAC-u u Budimpešti. Kakvi su Vaši trenutni odnosi između Hrvatske i Mađarske i kamo biste voljeli da ti odnosi idu u budućnosti?

Pa, to je komplicirano. Imali smo zajedničkog kralja i bili pod istim kraljevstvom stoljećima. Dakle, između Hrvatske i Mađarske postoji jaka povijesna i kulturna veza, vrlo jaka. Hrvati su 1102. godine priznali ugarskog kralja, te je došlo do sporazuma, tzv. Pacta conventa. Dakle, počevši od ranog 12. stoljeća, u osnovi smo svoju sudbinu vezali za Mađarsku kao naciju u srednjem vijeku. Korijenje je vrlo duboko.

Mi danas, nažalost, imamo zategnute odnose iz razloga koji su prilično komplicirani, ali imaju više veze s postkomunističkom tranzicijom i ekonomijom. Jednu od naših vodećih kompanija, nacionalnu naftnu kompaniju INA Grupa, kupila je mađarska multinacionalna MOL Grupa i to spajanje nije dobro prošlo. Jedan naš bivši premijer, koji je tada bio na vlasti, otišao je u zatvor zbog korupcije u vezi s ovom prodajom.

Dakle, to je zbrkana priča, ali puno je krivnje na Hrvatskoj, a ne na Mađarskoj, ali nažalost, to je zaoštrilo naše odnose. Rekao bih da smo moja stranka i ja, govoreći o svojoj ulozi parlamentarca, nadahnuti onim što premijer Orbán radi na europskoj razini braneći mađarsko naslijeđe i iskreno kršćanski identitet. To je očito nešto što elite u Bruxellesu smatraju neprihvatljivim.

Što se tiče teme uvođenja eura u Hrvatsku, znam da je bila prilično velika inflacija kada je to uvedeno. Kakvo je trenutno stanje?

U siječnju je uveden euro na brzinu i tada smo imali inflaciju, dvoznamenkastu inflaciju. Ovo je samo pogoršalo lošu situaciju. I tako ljudi uglavnom nisu zadovoljni zajedničkom valutom. I opet sam bio protiv toga.

Vlada je namjerno izbjegavala referendum o tom pitanju, zar ne?

Postojala je inicijativa da se progura nacionalni referendum o ovom pitanju koja nije bila uspješna, ali mislim da je većina vjerojatno bila protiv. Vlada je to progurala, a moje mišljenje je da moramo provesti strukturne reforme i učiniti naše gospodarstvo konkurentnijim kako bismo imali koristi od eura. To nije učinjeno, tako da sama valuta nije promijenila osnovnu dinamiku na terenu. Mislim da je realnost takva da će to koristiti samo određenim industrijama ili sektorima, primjerice turizmu. To će biti dobro za turizam, ali za ostatak zemlje, možda za ljude koji se bave proizvodnjom ili pokušavaju izvoziti svoje proizvode, to će biti problem.

Mislite li da će to pogoršati problem nezaposlenosti mladih?

Da, to je naš glavni problem. Gubimo mlade generacije, poslovi su negdje drugdje. I mislim da je stvarnost eura ta da je pomogao najjačim gospodarstvima. Dakle, bilo je dobro za Njemačku, Nizozemsku i Austriju…Ali za manje konkurentna mjesta poput Španjolske, Italije i Grčke, to nije bio dobar aranžman. Bojim se da će Hrvatska pasti u drugu kategoriju.

I na kraju, što vaša stranka čini da podigne zamah? Koja je vaša strategija za budućnost?

Pokušavamo se boriti na dva fronta. Prvi je pokušaj jačanja društvenog konzervativizma koji postoji u Hrvatskoj. Dakle, definirali smo brak u ustavu. Na primjer, pokušavamo držati indoktrinaciju izvan škola. Trudimo se održati našu kulturu zdravom.

S druge strane, vjerujem da bi vlada trebala činiti manje u gospodarstvu. Dakle, naša državna kontrola BDP-a je prilično visoka, a mi želimo da država čini manje i da je izbacimo iz gospodarstva i imamo slobodnije, konkurentnije gospodarstvo. I mislim da Hrvatska može napredovati u ovakvim okolnostima. Ali konzervativci su ti koji to moraju forsirati. Ljevicu i ovu stranku pod Plenkovićem ne zanima. To je više pokroviteljstva, velika potrošnja, preraspodjela novca i ostanak na vlasti. To je ono što ih zanima, a ne ekonomske reforme.