Sljedeći tjedan u Bruxellesu se sastaju ministri vanjskih poslova zemaja članica koji će razgovarati o stanju u Ukrajini i Istočnom partnerstvu, o europskom južnom susjedstvu, Siriji.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica sastaju se u ponedjeljak pod predsjedanjem visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. Na dnevnom redu je rasprava o južnom susjedstvu, posebice o Egiptu, Tunisu i Libiji.
Tijekom radnog ručka ministri će razgovorati o budućnosti Istočnog partnerstva, kojim je obuhvaćeno šest zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza – Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldova i Ukrajina. EU je pokrenula Istočno partnerstvo 2009. godine kako bi s tim zemljama uspostavila tješnju političku i ekonomsku suradnju čime nastoji izgraditi stabilno susjedstvo na svojim istočnim granicama.
Ta je politika doživjela težak udarac kada je Ukrajina odbila potpisati sporazum o tješnjoj suradnji i okrenula se Rusiji.
Oko rješavanja krize u Ukrajini, koja je izbila nakon što je Kijev okrenuo leđa EU-u, postoje neslaganje između EU i Sjedinjenih Država. Razgovori koji su procurili ovih dana govore da Amerikanci omalovažavaju Europljane i njihove napore.
U sklopu rasprave o Istočnom partnerstvu razgovorat će se i o Moldovi i Gruziji, koje su u studenom prošle godine parafirale sporazume o pridruživanju. EU bi trebao pozvati te dvije zemlje da te sporazume potpišu do kolovoza ove godine. EU razmatra da tim dvjema zemljama ponudi više novaca, kako se opet ne bi ponovila situacija kao s Ukrajinom.
Ministri bi bez rasprave trebali Komisiji odobriti mandat za pregovore s Kubom o sporazumu o suradnji.
EU je s Kubom zamrznuo odnose još 2003. godine kada su kubanske vlasti zatvorile 75 disidenata. Tijekom 2008. došlo je do nekih kontakata nakon što su zatvorenici pušteni na slobodu, ali se od toga nije išlo dalje. Na pregovorima s Kubom najviše inzistira Španjolska, dok su jako oprezne bivše komunističke zemlje u prvom redu Češka i Poljska.
U utorak se održava Vijeće za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova. Grčko predsjedništvo će predstaviti program svoga predsjedanja, a nakon toga ministri će raditi na pripremama za summit EU-a u ožujku.
Europski parlament sljedeći tjedan će raditi u odborima u Bruxellesu.
Odbor za građanske slobode raspravljat će u srijedu o rezultatima istrage parlamentarnog povjerenstva o američkom prisluškivanju europskih građana, a postoji mogućnost da Odbor pozove na prekid trgovačkih pregovora sa Sjedinjenim Državama.
Odbor za unutarnje tržište glasovat će o novim propisima prema kojima bi sva nova vozila u EU-u trebala od listopada sljedeće godine biti opremljena uređajima, koji omogućuju automatsko upućivanje poziva za hitnu pomoć u slučaju nesreće.
Odbor za ustavna pitanja u utorak će glasovati o prijedlogu da se od čelnika EU-a pri izboru predsjednika Europske komisije traži ne samo da uzmu u obzir rezultate glasovanja za Europski parlament, nego i da se neki povjerenici izaberu iz redova novoizabranih europskih zastupnika.
