Danska narodna stranka, DPP, po zadnjim podacima Pollwatcha podržava 26 posto Danaca i trebao bi imati tri zastupnika u Europskom parlamentu od ukupno 13, dok je do sada imao jednog. Vladajuće socijaldemokrate podržava 20 posto birača, što im donosi tri zastupnika, jednog manje nego do sada, a proeuropske liberale (Venstre) 23,5 posto birača i trebali bi imati četiri eurozastupnika.
Pitanje dječjih doplataka jedno je od središnjih pitanja predizborne kampanje.
Danska socijaldemokratska vlada predložila je u veljači novi zakon po kojem bi državljani drugih država članica koji rade u Danskoj imali pravo na dječji doplatak čim se registriraju u zemlji, a doplatak bi dobivala i djeca koja ne žive s roditeljima u Danskoj, što je prošle godine zatražila Europska komisija. To je postala savršena tema za danske euroskeptike, koji su odmah upozorili na moguće zloporabe odnosno jačanje ‘socijalnog turizma’, dok je ljevica upozorila da bi poslodavci mogli iskoristiti doplatak kako bi prisilili radnike da pristanu na niže plaće od Danaca.
‘Socijalni turizam’ odnosno zloporabe socijalnih naknada smatra se problemom i u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji, no Europska komisija ističe da za to ne postoje dokazi.
“To je pitanje u Danskoj jako važno jer su naše socijalne naknade financirane iz poreza, univerzalne i smatra ih se prilično velikodušnima”, objašnjava profesor politologije na Sveučilištu u Kopnehagenu Dorte Sindberg Martinsen. “Zbog toga se osjećamo ranjivima prema imigraciji, ali socijalni turizam nikada nije potvrđen i postoji malo dokaza da se ljudi doseljavaju radi toga”, napominje, prenosi Kopenhagen Post.
Premijerka Helle Thorning-Schmidt ističe da bi dječji doplatci za sve europske građane stajali oko 15 milijuna kruna na godinu (2,8 milijuna američkih dolara) i da si to vlada može priuštiti. Danska za dječje doplatke trenutačno izdvaja oko 17 milijardi kruna na godinu. Više je, međutim, zabrinjavaju naknade za nezaposlene iz drugih zemalja koje želi ograničiti.
Danska narodna stranka, DPP, osnovana 1996., zauzima se za zaštitu danske slobode i kulturnog nasljeđa, obitelji, monarhije i crkve i protivi multietničkom društvu. Protivi se prijenosu suvereniteta na EU, uvođenju eura i ulasku Turske u EU. Zahvaljujući suradnji s prethodnom konzervativno-liberalnom vladinom koalicijom (2001.-2011.), stranka je uspjela provesti neke od svojih ključnih zahtjeva, najvažniji od kojih se odnosio na imigraciju zbog čega Danska danas ima najstrože imigracijske zakone u Europi.