Europarlamentarka Petir: ‘Srbija je dobila puno koncesija, ali ne isporučuje ono što je EU očekivala od nje’

Foto: PR, petir.eu

Povodom izbora za Europski parlament svim relevantnim političkim grupacijama koje se natječu na izborima Davor Dijanović za HKV uputio je šest pitanja koja se tiču tema vezanih uz europska pitanja. Pročitajte što je odgovorila europarlamentarka Marijana Petir.

> (VIDEO) Anketa HRejtinga za EU izbore: Marijana Petir – najveće iznenađenje, već je nadomak izbornoga praga

>Tvrtko Krpina za Narod.hr: ‘Biti u Hrvatskoj, a ne biti aktivan u ovome društvu i izgradnji Hrvatske je nepodnošljivo’

Zalažete li se za još snažniju federalizaciju EU-a, tj. za EU kao federativnu državu (model koji ponajviše zagovaraju Francuska i Njemačka) ili za snažniju primjenu načela supsidijarnosti prema kojemu bi se dio ovlasti vratio državama članicama (Europa suverenih država), za što se prije Brexita založila Velika Britanija?

Zalažem se za poštivanje Lisabonskog sporazuma u kojem je jasno definirano što je nadležnost država članica, a što nadležnost EU-a poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Francuska i Njemačka, ali i brojni drugi čelnici Unije zagovaraju jačanje Unije kako bi Unija igrala značajniju ulogu na međunarodnom tržištu i kako bi na sve moguće načine mogla parirati konkurentima na globalnom tržištu s onu stranu Atlantika ili Azije. U prvom redu EU mora riješiti goruće probleme svojih građana, ostati vodeće gospodarstvo svijeta i ishodište inovacija. Za to treba osigurati uvjete koji trebaju biti financirani putem višegodišnjeg financijskog okvira. Upravo rasprava oko Financijskog okvira za razdoblje 2021-2027 ima značajnu ulogu u trasiranju budućnosti Unije.

Brexit je u prvom redu nastao zbog nemogućnosti tamošnjeg političkog establišmenta da riješi goruće probleme… Sjetimo se škotskog referenduma, parlamentarnih izbora te regionalnih podjela unutar Ujedinjenog kraljevstva, djelomice uzrokovanih slabljenjem trgovine i deindustrijalizacijom što je dovelo do rastuće socijalne nejednakosti, neadekvatnog financiranja programa socijalne skrbi i nacionalne zdravstvene službe, ali i drugih unutarnjih problema.

Britanski establišment je za svoje domaće probleme našao krivca u Europskoj uniji te je to potencirao u svrhu ostvarivanja domaćih političkih ciljeva sve do referenduma za koji je malo tko vjerovao da će rezultirati Brexitom. Upravo ponukana tim događajem, Europska unija je povela opsežnu raspravu o svojoj budućnosti te je potrebno dobro proučiti taj proces, opcije i rješenja koja smo imali priliku čuti od premijera mnogobrojnih država članica na raspravama o budućnosti EU u Europskom parlamentu kako bi se utvrdio smjer u kojem treba dalje ići.

Kakav je Vaš stav prema stvaranju Europe više brzina?

Određena fleksibilnost u kreiranju zajedničke budućnosti Unije za države članice mora postojati jer svaka od njih ima neke svoje posebnosti koje moraju biti uvažene. Međutim, protivim se stvaranju Europe s više brzina jer to može samo dovesti do zaostajanja država članica koje su na periferiji Unije u odnosu na središnje države članice pogotovo one zapadnog dijela Unije. Sami smo svjesni poteškoća koje imamo kao članica koja još nije unutar Schengenskog prostora, ali i kao država članica koja nije dijelom Euro zone.

Također, još uvijek smo u poziciji da kao nova država članica moramo tražiti određena izuzeća jer ne možemo pratiti tempo koji EU zadaje u nekim zajedničkim politikama. Drago mi je da sam imala uspjeha i podršku kolega da u segmentu poljoprivrede, ruralnog razvoja, šumarstva i zaštite okoliša izborim izuzeća za Hrvatsku no ukoliko nećemo svi zajednički raditi na otklanjanju poteškoća i izgraditi zajedničku strategiju, nećemo biti u stanju iskoristiti ono pozitivno što članstvo u EU odnosi sa sobom.

Podupirete li ulazak Srbije i ostalih država tzv. Zapadnog Balkana u Europsku uniju? Je li njihov ulazak u EU u interesu Republike Hrvatske? Molimo Vas da obrazložite svoj stav, posebno u odnosu na Srbiju.

Vjerujem da će EU bit otvorena za proširenje, i osobno bih voljela da iduća država članica bude Makedonija, koja je još davne 2003. godine identificirana kao potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU, dok joj je 2005. godine dodijeljen status države kandidatkinje. Svjedočili smo da je Makedonija ostavljena u čekaonici i da su joj se postavljali uvjeti koji drugim državama kandidatkinjama nisu postavljeni. Činjenica je također da je Makedonija prije političke krize koja ju je pogodila bila gospodarski lider te je bila puno spremnija pristupiti EU negoli što su to bile neke države pri svom ulasku u Uniju. Makedoniji treba otvoriti pregovore i dati joj europsku perspektivu.

Jasno je da je u tom procesu europskih integracija, Srbija ipak otišla puno dalje, no Srbija nije ozbiljno shvatila pripreme za članstvo u EU. Srbija je dobila puno koncesija, ali ne isporučuje ono što je EU očekivala od nje. Srbija treba prioritetno riješiti otvorena pitanja koja zadiru u pravnu stečevinu od toga da treba promijeniti zakon kojim si je uzela ovlasti malog Haaga tzv. ZORZ do toga da treba poštivati ljudska prava i prava nacionalnih manjina ako želi nastaviti svoj europski put. Obzirom da Hrvatska kao članica EU te uvjete nije stavila u mjerila za otvaranje pregovora EU sa Srbijom unatoč mom zahtjevu Milanovićevoj Vladi da se to učini, iskreno se nadam da će ova Vlada inzistirati na rješavanju navedenih problema tijekom pregovora i prije zatvaranja problematičnih poglavlja.

Kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu sva sam ova pitanja adresirala u izvješćima o Srbiji i tražila njihovo rješavanje. Također, ovog sam tjedna Europskoj komisiji uputila zastupničko pitanje vezano za procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad hrvatskim stanovništvom u Vojvodini. Od početka svoga mandata redovito upozoravam Europsku komisiju na diskriminaciju Hrvata u Vojvodini. Od Europske komisije sam zahtijevala da se zaštiti pravo Hrvata u Vojvodini na jezik, kulturu i obrazovanje na materinjem jeziku. Upozorila sam Komisiju i na gašenje Radio Subotice, kao i na fizičko nasilje nad pripadnicima hrvatske nacionalne manjine. Također sam reagirala i na govor mržnje u srbijanskim medijima kao i na prijetnje koje pojedini srbijanski političari upućuju pripadnicima hrvatske nacionalne manjine.

Zalažete li se za dosadašnji intenzitet migracija u Europu ili ste za restriktivniji pristup? Smatrate li da će migracije promijeniti identitet Europe i ugroziti njezinu sigurnost ili u emigracijama ne vidite identitetsku i sigurnosnu ugrozu?

Od početka migrantske krize sam upozoravala da je potrebno problem rješavati u njegovu izvorištu te napraviti jasnu razliku između izbjeglica i migranata i prioritetno pomoći onima kojima je život ugrožen jer bježe od rata. Prestankom rata u Siriji i nestankom ISIS/Daesh, na tom je prostoru potrebno osigurati obnovu i pomirenje te povratak izbjeglica svojim domovima. Strani borci će bez sumnje, pokušati prebjeći u Europu i to moramo spriječi jer je riječ o ozbiljnoj sigurnosnoj prijetnji za naše građane.

Hrvatskoj prijeti val nezakonite migracije i vjerujem da će hrvatska policija kao i do sada vrlo profesionalno štiti vanjsku granicu Europske unije od ilegalnih prelazaka čime čuvaju sigurnost hrvatskih i europskih građana. Opseg pomoći Unije treba proširiti tako da se pomogne administraciji Bosne i Hercegovine u što bržem rješavanju zahtjeva za azil, ali i što bržem povratku u matične države svih onih koji ne ispunjavaju uvjete za azil.

Hoće li se eventualna provedba Brexita odraziti na tzv. europsko jedinstvo? Možemo li slične scenarije gledati i u drugim državama ili će EU očuvati sadašnji okvir, dakako bez Velike Britanije?

Brexitom EU gubi svoju važnu članicu s financijskog, ekonomskog i vojnog aspekta. Ujedinjeno kraljevstvo značajno je ekonomski doprinosilo Uniji, a politički i vojni kapital često je bio odlučujući u međunarodnim političkim odnosima. Proračunski manjak od 13 milijardi Eura godišnje koji će nastati kao rezultat Brexita sigurno će se osjetiti u provedbi dosadašnjih politika te će odgovarajuća prilagodba biti nužna. Izlazak Ujedinjenog kraljevstva može se iskoristiti za jačanje institucija Unije i njenu veću integraciju, što samo po sebi i ne mora biti loše za građane Unije. Ukidanje roaminga, ali i bolja dostupnost jeftinijem kapitalu u okviru Monetarne unije ili lakši pristup energiji u okviru Energetske unije dobri su za sve građane Unije.

Od samog Brexita, veći će utjecaj na raspoloženje građana EU 27 imati politika koju će voditi EU nakon Brexita. Upravo zato su vrlo značajni izbori za Europski parlament koji su pred nama. Biranjem svojih zastupnika građani će izravno moći reći što žele, s kojim se politikama slažu, a s kojima ne. Prvenstveno će o političarima koje izaberu ovisiti sudbina Unije, a ne o Ujedinjenom kraljevstvu. U globalnim odnosima vjerujem da Unija neće pretrpjeti veliku štetu jer je ekonomski jaka i dalje će ostati vrlo poželjno mjesto za plasman roba i usluga.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Što ćete konkretno učiniti kako bi se Hrvatska bolje pozicionirala unutar EU-a i izgradila strateška partnerstva s državama s kojima nas vežu komplementarni interesi?

Kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu u ovom sam mandatu u Odborima za poljoprivredu i ruralni razvoj, Okoliš javno zdravlje i sigurnost hrane te u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova uspjela ispregovarati značajna poboljšanja novih europskih zakona na korist građana Hrvatske i Unije. Velika podrška u tome su mi bili kolege iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke čija sam članica i koji su sve moje prijedloge od interesa za Hrvatsku podržali uvažavajući moj rad, angažman, aktivnosti, stavove i prijedloge. U Europskom parlamentu izborila sam se za europske subvencije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća s naših OPG-ova za djecu u osnovnim školama. Za proizvođače jabuka i mandarina izborila sam obeštećenje na razini EU nakon ruskog embarga 2014. godine.

Zahvaljujući tim sredstvima, proizvođači jabuka i mandarina mogli su svoje proizvode besplatno podijeliti potrebitima četiri godine zaredom. Moje zalaganje za donošenje zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi rezultiralo je donošenjem Zakona u Hrvatskoj, a nedavno je donesena i direktiva na EU razini. Moj amandman kojim sam tražila izuzeće za hrvatske šume koje su bile okupirane za vrijeme domovinskog rata i mirne reintegracije, dobio je podršku Europskog parlamenta i to je prvo zakonodavno izuzeće koje je dobila Republika Hrvatska, čime sam uštedila više stotina milijuna eura državnom proračunu.

Usvojeno je mojih 100 amandmana u reformi Zajedničke poljoprivredne politike koji štite interese Hrvatske i hrvatskih poljoprivrednika. Izbor za najbolju europarlamentarku u kategoriji poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva kruna je mog petogodišnjeg rada u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj. Europski Oskar, baš kao i nagrada pakistanskih kršćana za pomoć progonjenim kršćanima diljem svijeta obveza su za mene da i nadalje ustrajem boriti za interese hrvatskog naroda i da budem glas onih čiji se glas ne čuje.

Izvor: narod.hr/hkv