Grabar-Kitarović iznimno zadovoljna razgovorom s Trumpom

Foto: Fah

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je u četvrtak zadovoljstvo bilateralnim razgovorom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, s kojima se susrela u Varšavi na rubu summita Inicijative triju mora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Bilateralni susret je bio jako dobar. Predsjednik Trump je pokazao veliki interes za teme o kojima smo razgovarali. Bitno mi je privući interes američke administracije za prostor jugoistočne Europe”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Istaknula je da se najviše razgovaralo o bilateralnim odnosima između Hrvatske i SAD-a, o mogućnostima poslovanja, potrebi potpisivanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te o stanju na jugoistoku Europe.

Foto: Fah

Na upit da komentira vijest da je Trump prihvatio poziv da posjeti Sloveniju, predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da ga je ona također pozvala da posjeti Hrvatsku i da je on to prihvatio.

“Ja sam isto tako pozvala predsjednika Trumpa da posjeti Hrvatsku, on je isto tako rekao još i prošli put da prihvaća. Međutim moramo biti realni kada riječ o njegovu rasporedu, vidjet ćemo možda se to i ostvari, možda posjeti obje države istodobno”, rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rekla je da je Trumpa izvijestila o pitanju graničnog spora između Hrvatske i Slovenije. “Cijenimo činjenicu da SAD tu imaju neutralnu poziciju, da podržava načelo suvereniteta država u međunarodnim odnosima kao jedno od temeljnih načela i da je ovo bilateralni spor između Hrvatske i Slovenije”.

Rekla je da je LNG terminal na Krku jako bitan kako Hrvatskoj tako i Sjedinjenim Državama i svim državama srednje Europe jer je energetska neovisnost uvjet za političku neovisnost.

Što se tiče jugoistoka Europe, Grabar-Kitarović je rekla da je posebni naglasak u razgovoru s američkim predsjednikom stavila na Bosnu i Hercegovinu, ali da nije bilo riječi o ustroju te zemlje, nego kako joj pomoći u euroatlantskim integracijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“O ustroju BiH nismo razgovarali, nego općenito o potrebi da se država politički i u svakom drugom pogledu emancipira. Moj je naglasak naravno bio na jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda”, rekla je predsjednica.

Foto: fah

Rekla je da se osvrnula i na britansko-njemačku inicijativu za BiH, koja naglasak stavlja na ekonomske i socijalne reforme.
“Gospodarske i socijalne mjere nisu ni izdaleka dovoljne i ne možemo se zavaravati da će se time riješiti stanje u BiH. Potrebne su političke reforme i političke promjene. Ukazala sam i na činjenicu da je uključenost SAD-a i dosad bila ključna za rješavanja problema u toj državi i u cijeloj jugoistočnoj Europi te sam ga zamolila da Amerikanci i dalje ostanu uključeni”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Dodala je da je razgovarala i s njegovim suradnicima i dogovorila nove i detaljnije susrete jer je nemoguće u jednom bilateralnom razgovoru objasniti sve. Upravo zato američkoj strani je predan popis tema, “briefing book”, tako da se ono što se nije stiglo raspraviti na sastanku, može naknadno proučiti. Najavila je da će vjerojatno već ove jeseni imati susret s nekim od Trumpovih suradnika kako bi pobliže razgovarala o tim temama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit kako vidi rješenje za pitanje graničnog spora sa Slovenijom, predsjednica Grabar-Kitarović je ponovila da je za sve u Hrvatskoj jedino obvezujuća odluka Hrvatskog sabora o izlasku iz arbitraže.

“Za mene i za sve ostale u Hrvatskoj jedina obvezujuća odluka je ona Hrvatskog sabora. Arbitraža za nas ne postoji, ali smo voljni razgovarati sa Slovenijom i iznaći rješenje. Teško je reći kakvo će ono biti, ali zasada ne vidimo neke probleme na terenu. Posebno je bitno da se Slovenija suzdrži od jednostranih poteza, jer su svi bilateralni sporazumi, poput onoga o malograničnom prometu i suradnju, na snazi”, rekla je.

Foto: Fah

Predsjednica Grabar-Kitarović je zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom bila domaćin summita Inicijative triju mora, a počasni gost je bio američki predsjednik Donald Trump.

I Grabar-Kitarović i Duda izrazili su zadovoljstvo uspješnim ishodom summita i objavili da će se sljedeći summit održati sljedeće godine u Bukureštu. Inicijativa triju mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku u cilju jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma za osiguranje političke potpore i djelovanja na konkretnim projektima, a okuplja 12 zemalja – Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju. Inicijativu snažno podržavaju Sjedinjene Države i Kina.

U petak će predsjednica Grabar-Kitarović imati bilateralne razgovore s poljskim kolegom Andrzejom Dudom. Tom prigodom bit će potpisani neki sporazumi između hrvatskih i poljskih tvrtki.

Ona će također sudjelovati na Globalnom forumu koji organiziraju američki think-tank Atlantsko vijeće i Poljski institut za međunarodne odnose.

Globalni forum godišnja je transatlantska konferencija posvećena pitanjima demokracije, prosperiteta i sigurnosti, a održava se od 2010. godine. Konferencija se tradicionalno održava u Wroclawu, no ove je godine preseljena u Varšavu zbog Trumpova posjeta, što je zahtjevalo pojačane mjere sigurnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.