Pred nama je veliko finale osmih predsjedničkih izbora u povijesti Republike Hrvatske. U drugom izbornom krugu, u nedjelju 12. siječnja snage će odmjeriti Zoran Milanović i Dragan Primorac. Odlučivanje u drugom izbornom krugu konstanta je od 2000., od kada biramo predsjednika s bitno smanjenim ovlastima u odnosu na Tuđmanovo razdoblje. Bitke u drugim izbornim krugovima dosad bile su različite. Najzanimljivije je bilo 2015. kad je Kolinda Grabar Kitarović s malom razlikom porazila Ivu Josipovića, a “najdosadniji” su bili izbori 2005. na kojima je Stipe Mesić uvjerljivo nadvisio Jadranku Kosor.
Mesić 55,34%, Budiša 43,51%
Predsjednički izbori 2000. godine, zbog svoje se važnosti, zanimljivosti i mobilizacije birača, politološki se svrstavaju u kategoriju kritičnih izbora. Veliki razlog te “laskave” titule leži u činjenici da je nedugo prije održavanja izbora preminuo prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman koji je bio neprikosnoveni politički lider.
Za Tuđmanovog nasljednika u prvom izbornom krugu natjecalo se devet kandidata: Stipe Mesić, Dražen Budiša, Mate Granić, Slaven Letica, Anto Đapić, Ante Ledić, Tomislav Merčep, Ante Prkačin i Zvonimir Šeparović.
U prvom krugu, pomalo iznenađujuće, slavio je Stipe Mesić s 41,13%, a društvo u drugom krugu pravio mu je Dražen Budiša kojeg je podržalo 27,73%.
>Analiza Viktora Peterlina: Desnica na izdisaju, nazire li se spas u hodovima?
Kampanja prije drugog izbornog kruga bila je polarizirajuća što potaklo birače da u velikom broju iskoriste svoje biračko pravo. Zanimljivo, i Stipe Mesić i Dražen Budiša osvojila su preko magične brojke od milijun glasova.
Uspješniji je na koncu bio Mesić koji je postao predsjednik s osvojenih 1 425 342 ili 55,34% osvojenih glasova. Budišu je podržalo 1 120 641 ili 43,51% birača.
Mesićev rezultat do danas je u apsolutnom broju glasova ostao najbolji pobjednički od 2000. godine, a Budišin najbolji gubitnički u svim drugim predsjedničkim krugovima.
Mesić 65,93%, Kosor 34,07%
Nakon petogodišnjeg mandata Mesić je 2005. godine odlučio kako mu “nije dosta” te se ponovno kandidirao.
Osim Mesića 2005. je bilo još čak 12 kandidata: Jadranka Kosor, Boris Mikšić, Đurđa Adlešić, Slaven Letica, Ljubo Ćesić, Ivić Pašalić, Anto Kovačević, Miroslav Blažević, Miroslav Rajh, Doris Košta, Mladen Kešer i Tomislav Petrak.
Pitanje izbornog pobjednika de facto je riješeno već u prvom krugu. Stipe Mesić osvojio je 48,92%, a drugoplasirana bila je Jadranka Kosor koju je podržalo 20,31% birača.
Drugi izborni krug bio je lišen svake neizvjesnosti, a jedino je pitanje bilo s kolikom će razlikom Mesić nadvisiti Kosor. Na kraju je rezultat pokazao 65,93% prema 34,07% u korist Stipe Mesića koji je zaradio još jedan petogodišnji predsjednički mandat.
Postotak Jadranke Kosor do danas je ostao najlošiji od svih koji su sudjelovali u drugim krugovima predsjedničkih izbora.
Josipović 59,45%, Bandić 39,20%
Predsjednički izbori 2009. u nekim su svojim karakteristikama podsjećali na izbore 2000.
Prije svega zbog toga jer je bilo jasno da dolazi promjena, Mesiću je završavao drugi i posljednji mogući mandat na Pantovčaku. U utrku je ušlo 12 kandidata: Ivo Josipović, Milan Bandić, Andrija Hebrang, Nadan Vidošević, Vesna Pusić, Dragan Primorac, Miroslav Tuđman, Damir Kajin, Josip Jurčević, Boris Mikšić, Vesna Škare Ožbolt, Slavko Vukšić.
U prvom krugu uvjerljivo je najviše glasova dobio Ivo Josipović (32,43%), a u drugom mu se krugu pridružio tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (14,84%).
Dvojica bivših stranačkih drugova iz SDP-a u kampanji za drugi krug nisu se štedjeli.
Međusobne optužbe ponajviše utemeljene na ideološkim razilaženjima ono je po čemu ćemo pamtiti ovaj dvoboj. Na kraju se dogodilo očekivano – Ivo Josipović slavio je s osvojenih 59,45%, a Bandić se morao zadovoljiti znatno poboljšanim rezultatom u odnosu na prvi krug – 39,20%. Josipović je u apsolutnim brojkama “dobacio” do 1 339 322 glasova, a Bandić je osvojio manje od milijun – 883 115.
Grabar Kitarović 50,74%, Josipović 49,26%
Izbori za predsjednika RH 2014., a posebno njihov drugi krug bili su najneizvjesniji od 2000. godine. HDZ je na tim izborima svim silama htio, nakon više od deset godina “instalirati” svog predsjednika na Pantovčak. Favoriziranom Ivi Josipoviću suprotstavili su Kolindu Grabar Kitarović. Osim njih dvoje kandidati su u prvom krugu bili još samo Milan Kujundžić i Ivan Vilibor Sinčić.
U drugi krug očekivano su ušli Ivo Josipović s osvojenih 38,46% i Kolinda Grabar Kitarović s 37,22%.
>Šarić: Osmijesi u gubitničkim taborima predsjednički izbori služe za brendiranje?
Drugi krug bio je najneizvjesniji u povijesti predsjedničkih izbora u RH, a prethodila mu je sadržajna kampanja u kojoj se protivnici nisu štedjeli.
Na kraju je Kolinda Grabar Kitarović uspjela okrenuti rezultat iz prvog kruga i slaviti. Za to joj je bilo dovoljno 1 114 945 glasova u odnosu na Josipovićevih respektabilnih, ali nedovoljnih 1 082 436. U postocima to je izgledalo ovako: Grabar Kitarović 50,74%, Josipović 49,26%.
Ovi izbori posebni su po još nekim zanimljivostima. Kolinda Grabar Kitarović postala je tada i ostala do danas jedina žena na poziciji predsjednika/ce RH. Također, Grabar Kitarović je jedina kandidatkinja koja je u drugom krugu uspjela nadoknaditi zaostatak iz prvog kruga, a Josipović je tada bio prvi predsjednik koji nije uspio osvojiti drugi mandat.
Milanović 52,67%, Grabar Kitarović 47,33%
Na posljednjim predsjedničkim izborima, onima 2019. godine, u prvom se izbornom krugu natjecalo 11 kandidata. Uz tada aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović nastupali su još: Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dario Juričan, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Katarina Peović, Dejan Kovač, Anto Đapić i Nedjeljko Babić.
U prvom krugu troje kandidata bilo je po postocima vrlo blizu. Zoran Milanović osvojio je 29,55%, Kolinda Grabar Kitarović 26,65%, a kandidat udružene desnice Miroslav Škoro 24,45%.
Drugi krug izbora između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović obilježila je bespoštedna kampanja u kojoj se nisu birala sredstva.
Milanović je ukazivao na gafove u kampanji svoje protukandidatkinje, a Grabar Kitarović je nastojala poentirati podsjećajući javnost na, po njezinom mišljenju, neuspješan premijerski kandidat njezinog protukandidata.
Na kraju je na Pantovčaku ipak došlo do promjene: Pobijedio je Zoran Milanović s 52,67%, a Grabar Kitarović podržalo je nedovoljnih 47,33% birača.
>Predsjednički izbori kao uvertira za lokalne: Selak Raspudić najavila kandidaturu za Zagreb?
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.