Italija zbog koronavirusa odgodila referendum o smanjenju broja zastupnika: Plenković bio protiv istog prijedloga inicijative Narod odlučuje

Talijanska vlada odgodit će referendum o donošenju zakona kojim bi se smanjio broj parlamentarnih zastupnika predviđen za 29. ožujka zbog izbijanja zaraze koronavirusa u zemlji, objašnjeno je u četvrtak.

Odluka je uslijedila nakon što je tijekom današnjeg dana potvrđena smrt još 41 čovjeka čime je ukupan broj preminulih od koronavirusa u Italiji porastao na 148. Ujedno je to i najviše preminulih u jednom danu od ove bolesti u Italiji, a porastao je i broj zaraženih za 769 te sad iznosi 3858.

Upravo zbog sprječavanja širenja zaraze u Italiji se odgađaju koncerti, zatvaraju lokali i škole. Referendum se zbog izlaska velikog broja birača na birališta smatra rizičnim te je odgođen, a novi datum zasada nije objavljen.

Podsjetimo, talijanski parlament izglasao je početkom studenog 2019. smanjenje broja zastupnika u oba doma za više od trećine u sklopu ustavnih reformi koje je zagovarao pokret Pet zvijezda (M5S) i koje bi mogle temeljito izmijeniti političku scenu. Donji dom odobrio je zakon o smanjenju broja zastupnika sa 630 na 400 zastupnika, a Gornji dom (Senat) sa 315 na 200 zastupnika.

Reforma mora proći test na referendumu. Zagovornici kažu da će se ovom mjerom uštedjeti stotine milijuna eura, piše BBC.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i bivši ministar opterećen nekretninskim aferama Lovro Kuščević bili su protiv prijedloga inicijative Narod odlučuje o smanjenju broja hrvatskih zastupnika i racionalizaciji troškova.

> Talijanski parlament izglasao smanjenje broja zastupnika za više od trećine: Ušteda od milijardu eura u jednom desetljeću

> Narod odlučuje predlaže smanjenje broja zastupnika: U pola godine potrošili 5,1 milijuna kuna uz plaće!

> Narod odlučuje: Plenković sa SDP-om ustraje u sprječavanju referenduma za pravedniji izborni sustav

> Dr. Natalija Kanački: Političke kaste čine sve da spriječe referendum – neraspisivanjem referenduma ili nuđenjem dogovora

U šest mjeseci hrvatski zastupnici potrošili 5 milijuna kuna, a neki na sjednicama nisu rekli ni slova

Od 16. siječnja do 12. srpnja 2019. godine zastupnici hrvatskog Sabora zasjedali su 70 dana, odnosno 490 sati. U istom tom periodu, potrošili su gotovo pet milijuna kuna za dnevnice, automobile, cestarine, hotele, stanarine, odvojeni život itd.

Najviše je, prema podacima koje je objavio Sabor, potrošio SDP-ov Domagoj Hajduković čak 110 tisuća kuna. Odmah do njega su HDZ-ovi Ante Babić sa 98.000 i Sanja Putica s nešto više od 97 tisuća kuna troškova. Pojedinačne troškove svakog zastupnika možete pronaći ovdje.

Zastupnici, uz mjesečnu plaću, sukladno Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, imaju pravo i na dodatan paušalni iznos od 1500 kuna mjesečno za neodređene materijalne troškove obavljanja dužnosti. Također, zastupnici imaju pravo i na naknadu za odvojeni život od obitelji u iznosu od 1000 kuna mjesečno. Zastupnici s prebivalištem udaljenim više od 50 km od Zagreba imaju pravo unajmiti službeni stan do dodatnih 2500 kuna mjesečno te na režijske troškove do 500 kuna mjesečno.

U svrhu obavljanja svojih zastupničkih dužnosti zastupnici imaju pravo na dnevnicu koja za službeno putovanje iznosi 150 kuna plus naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (2 kn po kilometru). Zastupnici imaju pravo i na naknadu troškova prijevoza, a iznos naknade ovisi o tome koriste li službeni stan u kojem slučaju imaju pravo na višekratnu naknadu troškova kilometraže, ili ne koriste službeni stan, a prebivaju 50 do 150 km od Zagreba, u kojem slučaju imaju pravo na 2500 kuna mjesečne naknade.

Jedna od predloženih mjera građanske inicijative „Narod odlučuje“ bila je smanjenje broja zastupnika za 25%, tj. s trenutno maksimalnih 160 na maksimalno 120, odnosno na raspon od 100 do 120 zastupnika.

Što je predlagala inicijativa Narod odlučuje glede smanjenja zastupnika?

GI Narod odlučuje je prikupila 405.342 valjanih potpisa za prvo referendumsko pitanje o promjeni izbornog sustava te 407.469 valjanih potpisa za drugo referendumsko pitanje koje se odnosi na to da zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna – 10 posto više od potrebnog broja.

Primarni cilj koji se želio postići smanjenjem broja zastupnika jest upravo racionalizacija troškova koji se podmiruju iz državnog proračuna: prosječna mjesečna plaća zastupnika je 15 000 kuna neto, tj. oko 25 000 kn bruto; mjesečna naknada koja se iz državnog proračuna uplaćuje političkim strankama za svakog pojedinog saborskog zastupnika iznosi 32 000 kuna za zastupnike odnosno 35 000 kuna za zastupnice, a naknada političkim strankama za troškove izborne kampanje po svakom zastupniku prosječno iznosi oko 180 000 kuna.

Drugi je cilj bio postići optimalan odnos broja zastupnika i broja stanovnika. Komparativna istraživanja pokazuju da prenizak omjer zastupnika po stanovništvu može voditi nestabilnijem političkom sustavu u kojem se češće javljaju nepoželjni politički izričaji, dok previsok omjer dovodi do nepotrebnih kako izravnih, tako i neizravnih troškova, veća je tendencija izglasavanja prevelikog broja zakona i odluka, znatno je složenija i veća mogućnost utjecaja politike na tržišno natjecanje te se općenito stvara bitno viša propusnost za političko lobiranje u gospodarstvu, kao i za samu korupciju.

Plenković protiv referenduma GI Narod odlučuje

Početkom lipnja 2018. godine Plenković je u HRT-ovom Dnevniku ponovno napao i, suprotno demokratskim standardima, zauzeo stranu po pitanju za koje je zakonom propisan broj građana zatražilo referendum.

„Ja sam vrlo jasno rekao svoj stav: smatram da izborni sustav nije tema o kojoj se treba odlučivati na referendumu. Podsjetit ću malo hrvatsku javnost, mislim da su to svi zaboravili, 30. svibnja 1990., nakon višestranačkih izbora, tadašnji trodomni sabor je imao 356 zastupnika. Nakon toga smo imali dvodomni sabor – sa županijskim i zastupničkim domom- on je imao, otprilike, u nekim varijantama 205 zastupnika, u nekim 197. Zadnjih 15-ak godina imamo sabor koji varira – od 151-153 zastupnika. To za veličinu Hrvatske, koja ima 4 milijuna stanovnika, nije puno. Pogledajte Sloveniju– ona ima 90 zastupnika u državnom zboru, i ima prag koji se sugerira ovom inicijativom- od 4 %, ali pogledajte rezultate: 9 stranaka prelazi izborni prag! Imaju praktički neupravljivu situaciju demokratskih institucija. Ja mislim da je to loše, pogotovo kada smo u fazi da još uvijek gradimo naše institucije. Moramo imati institucije kojima se može upravljati – funkcionalno, demokratski i legitimno.”, nabraja Plenković.

Za Dnevnik Nove TV Plenković je ustvrdio gotovo identično:

“Smatram da referendum nije najbolji način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Za to postoji Hrvatski sabor, postoji Vlada, postoje političke stranke koje mogu na puno na puno precizniji i detaljniji način regulirati izborni sustav. U jednoj sam emisiji rekao da smo trodomni Sabor imali 1990. S druge strane Markovog trga sjedilo je 356 ljudi. Pa dvodomni Sabor, u kojem je bilo između 195 i 207 zastupnika, a sad ih imamo 151… Mislim da je smanjivanje prava zastupnicima manjina korak nazad. To rade ljudi koji ne znaju ništa o tome što je bilo 90-ih. Mi smo morali donijeti ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kako bi se omogućilo međunarodno priznanje Hrvatske.”