Izbori u Njemačkoj: AfD u porastu, SPD i CDU s gubitcima

epa07809231 A voter casts her ballot during the Brandenburg state elections at a polling station in Forst, Germany, 01 September 2019. According to the Statistical Office of Brandenburg some 2.1 million people are eligible to vote in the regional elections for a new parliament in the German federal state of Brandenburg. EPA/FELIPE TRUEBA

Na lokalnim izborima u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama Saskoj i Brandenburgu u nedjelju Alternativa za Njemačku (AfD) zabilježila je porast popularnosti dok su stranke vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske vlade Angele Merkel ostale najjače stranke ali uz osjetan gubitak glasova, proizlazi iz izlaznih anketa javnog servisa ARD.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Saskoj je vladajuća Kršćansko-demokratska unija (CDU) osvojila 32 posto što je sedam posto manje nego na posljednjim izborima prije pet godina. AfD je osvojio 27 posto glasova što je 17 posto više nego na izborima 2014. SPD je s osam posto glasova i gubitkom od četiri posto doživio najslabiji rezultat na nekim pokrajinskim izborima.

U saveznoj pokrajini Brandenburg SPD je usprkos gubitaka s 27,5 posto uspio zadržati vodeću poziciju prema izlaznim anketama. Ovdje je AfD osvojio 22,5, CDU 15,5 posto glasova. Ostaje upitno hoće li SPD opet formirati vladu sa strankom Ljevica (Die Linke, sljednica komunističke partije Istočne Njemačke) koja je osvojila 11,5 posto.

Među gubitnike u obje savezne pokrajine spada stranka Ljevica koja je u Brandenburgu u usporedbi s posljednjim izborima izgubila 7,6 a u Saskoj 8,4 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U obje savezne zemlje stranka Zeleni ostvarila je bolje rezultate nego prije pet godina što se uklapa u trend ove stranke i u ostalim saveznim pokrajinama.

Visoka izlaznost u obje savezne pokrajine, u Saskoj 66 a u Brandenburgu 59 posto, nazirala se od prijepodnevnih sati. Tako je u Saskoj već u 14 sati zabilježena izlaznost od 35 posto što je 12 posto više nego prije pet godina. Slično je bilo i u Brandenburgu gdje je do 14 sat glas dalo 31 posto birača, šest posto više nego 2014.

Ishod izbora u Saskoj i Brandenburgu mogao bi imati i utjecaja na krhku demokršćansko-socijaldemokratsku vladu Angele Merkel koja se od formiranja na proljeće prošle godine bori s unutarnjim napetostima posebice zbog SPD-a koji je bio podijeljen oko ponovnog ulaska u koaliciju s Unijom CDU/CSU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No analitičari procjenjuju da bi utjecaj mogao izostati ako CDU-u i SPD-u i dalje pođe za rukom forimiranje vlada u obje savezne pokrajine.

Analitičari na istoku zemlje bilježe novi fenomen po kojem građani na izborima kažnjavaju vodeće stranke unatoč dobrom gospodarskom stanju. To je posebice vidljivo u saveznoj pokrajini Saskoj koja je dolaskom novih ulagača ekonomski natprosječno profitirala u usporedbi s ostalim istočnonjemačkim saveznim pokrajinama.
U Saskoj 75 posto ispitanih smatra da je gospodarska situacija u njihovoj zemlji dobra. U Brandenburgu 58 posto građana podržava ovu tvrdnju. Unatoč tome se u Saskoj 66 a u Brandenburgu 59 posto građana osjeća građanima drugog reda.

Međutim, događaji u Chemnitzu prije godinu dana izazvali su novu raspravu o aktualnoj njemačkoj migrantskoj politici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na festivalu u tom gradu, trećem po veličini u Saskoj, sirijski migrant usmrtio je 35-godišnjeg Nijemca što je rezultiralo višednevnim prosvjedima na kojima se ukazivalo na problem s imigrantskom politikom kancelarke Angele Merkel.

Ogorčeni ubojstvom, građani Chemnitza izašli su na prosvjed pod imenom „Hod Žalosti“ koji je organizirala Alternativna stranka za Njemačku (AfD) i pokret Pegida, najpoznatiji po svojim prosvjedima protiv islamizacije Europe i masovne imigracije.

Uz to ove se godine, kada Njemačka obilježava 30 godina od pada Berlinskog zida, u zemlji se iznova razvila rasprava o razlikama između istoka i zapada zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.