Jedan od najcjenjenijih mramora: kristalno bijel, ali štetan za okoliš?

Foto: commons.wikimedia.org

Stoljećima je jedna od najcjenjenijih vrsta mramora koji su obožavali Julius Cezar, Michelangelo i Mussolini, stizao iz Apuanskih Alpi blizu Carrare, grada u sjeverozapadnom kutu Toskane.

“Naš mramor nije ništa drugo nego svjetlo pretvoreno u kamen”, kažu lokalni stanovnici o svom proizvodu u kojem je Michelangelo isklesao slavnog Davida, renesansno remekdjelo i simbol Firenze.

“Puno je prelijepih vrsta mramora, ali Carrara je klasik, čista bjelina”, rekao je Alvise Lazzareschi, kamenorezac čija se obitelj bavi tim poslom otkako je pobjegla iz Firenze 70-ih godina 15. stoljeća.

U tom skupocjenom kamenu izrađen je Trajanov stup u drevnom Rimu, kolonade na rimskom Trgu Svetog Petra, kipovi na Capitol Hillu u Washingtonu i, najnovije, Velika džamija šeika Zayeda u Abu Dhabiju te zgrada opere u Oslu.

Nešto manje od milijun tona mramornih blokova izvađeno je prošle godine iz 80 kamenoloma, uključujući 150.000 tona vrhunske podvrste “statutarija”.

No jedna od najuspješnijih talijanskih industrija pod pritiskom je da se reformira i postane ekološki čišća.

“Veliki problem su milijuni tona ilegalno deponirane zemlje”, rekao je gradonačelnik Carrare Francesco De Pasquale.

Gomilanje tog otpada povećava opasnost od lavina i odrona tla, dodao je.

Njegove strepnje podupiru istraživanja ekoloških aktivista iz udruge Legambiente koja pokazuju da je prošle godine ilegalno deponirano 600.000 tona zemlje, puno više od 143.000 tona u 2016.

Osim sa zaštitarima okoliša, kamenolomi se bore s i prijedlogom regionalnog zakona kojim bi se ukinula uredba iz 1751. Ona im daje ekskluzivna prava na iskorištavanje kamena. Vlada Toskane, naime, želi da se koncesije dodjeljuju na javnim natječajima.

To bi otvorilo put da industriju preuzmu strani investitori, strahuju mnogi. Jedan od glavnih “igrača” Marmi Carrara već je u 50 postotnom vlasništvu saudijske obitelji ubijenog vođe Al Kaide Osame bin Ladena.

“Dobio sam puno ponuda iz Kine, ali nisam siguran u koristi globalizacije. Za lokalnu zajednicu bi bilo bolje da kamenolomima upravljaju lokalni ljudi”, rekao je Lazzareschi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/gs