Otok Hvar svojevrstan je sociološko-antropološki fenomen jer odande potječe čak 25 akademika. Time je postao grad s najviše akademika na svijetu.
Jedan od utemeljitelja, današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i prvi dalmatinski akademik Šime Ljubić, pa Tomislav Raukar, Nikša Stančić, zatim Tonko Maroević, Antun Šoljan, Kažimir Hraste, Davor Miličić… samo su neki akademika s Hvara. Jedan od njih je i kipar Kuzma Kovačić:
>Pečarić na predstavljanju knjige ‘Akademik Kuzma Kovačić’: Kipar posvećen Hrvatskoj
“Otok Hvar je jedno od najznačajnijih središta hrvatske prošlosti i kulture. Iz tih korijena bogatih povijesnih i kulturnih, te iz kršćanstva u kojem živimo od svojih početaka, iz te bogate duhovne baštine se i rodio taj fenomen. To znači da je hvarski puk živio u toj bogatoj duhovnosti, da su obitelji njegovale duhovnost, svojoj djeci to prenosile, svoju djecu školovale”, rekao je Kovačić za HRT.
Pokrenut i projekt
Ovom temom bavi se desetogodišnji multidisciplinarni projekt “Desetljeće akademika otoka Hvara”. Zamjenica voditeljice projekta Tarita Radonić ističe da se projekt se realizira u okviru Instituta Faros, međunarodnog instituta za znanost, umjetnost i kulturu, čiji je predsjednik profesor dr. Pero Lučin.
“Sam projekt se misli prikazati javnosti i realizirati tako da se izrade spomen-obilježja hvarskim akademicima, da se u desetogodišnjem razdoblju održavaju Dani hvarskih akademika na otoku Hvaru gdje će se organizirati različite manifestacije, kako za znanstvenu javnost, tako i za širu javnost na otoku Hvaru tako da se priredi bibliografija akademika otoka Hvara i da se pripremi, obradi i prezentira istraživanje koje će se zvati “Akademici i šira zajednica”. To će biti jedno empirijsko istraživanje i meni je osobito zadovoljstvo što ovdje mogu istaknuti da će u njemu sudjelovati naši mladi Hvarani, učenici Srednje škole Hvar koji kroz nastavu povijesti sudjeluju u ovom projektu”, napominje Radonić.
>Hvar na rivu želi vratiti skulpturu posvećenu Karađorđevićima, reagirala Matica hrvatska
Unutar projekta je i dio koji se zove “Dica sa škoja”. Tako će učenici moći istražiti građu i prezentirati koliko je otok Hvar u svakom slučaju i u svakoj razini djelovao na pojedinog akademika u određenom razdoblju.
Kriteriji
Pripremajući projekt organizatori su uspostavili kriterije za određivanje hvarskih akademika:
>Jedinstven obred pobožnosti: Na Hvaru održana procesija ‘Za križen’
“Unutar našeg tima postoji konsenzus da se hvarskim akademicima smatraju svi akademici, to jest redoviti članovi HAZU koji su ili rođeni na Hvaru, ili su živjeli na Hvaru, ili su podrijetlom s Hvara u dva koljena po očevoj ili majčinoj liniji. Takvih je 25. Što se ostalih istaknutih Hvarana tiče, imamo još veliki broj članova znanstvene akademije, ne samo u Hrvatskoj, koji nisu postali redoviti članovi, nego su bili suradnici. Imamo veliki broj intelektualaca, istaknutih ljudi u društvenom političkom životu. Sigurna sam da ćemo se i tom fenomenologijom u određeno vrijeme baviti” objasnila je Radonić.
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.