BRICS-u je u prvim danima 2025. pristupila još jedna država – Indonezija, četvrta najmnogoljudnija država svijeta i političko-ekonomska sila azijskog jugoistoka.BRICS (skraćenica od engl. Brazil, Russia, India, China, South Africa) je naziv za grupu zemalja koje od 2009. razvijaju intenzivnu gospodarsku i političku suradnju, te stvaranjem financijskih i drugih institucija nastoje zajednički djelovati na svjetskom tržištu.
Indonezija – kolebanja od pridruživanju Zapadu i zaokret prema BRICS-a
Kandidaturu Indonezije podržali su čelnici zemalja BRICS-a još 2023., ali činilo se da bivši predsjednik Joko Widodo oklijeva pridružiti se ovoj zajednici. Umjesto toga bivši predsjednik zalagao se za članstvo u pro-zapadnoj Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja uključuje SAD, mnoge europske države, te obližnje snažne države kao Australija i Japan (ukupno 38 zemalja).
Pritisak na pridruživanje Indonezije BRICS-u došao je od nedavno inauguriranog predsjednika Prabowoa Subianta, koji je okrenuo pristup svog prethodnika i pridruživanje BRICS-u učinio prioritetom nedugo nakon preuzimanja dužnosti u listopadu. Pridruživanje BRICS-u ”omogućilo bi Indoneziji da proširi partnerstva na globalnoj razini i učini Indoneziju ne samo dijelom određenog bloka”, rekao je predsjednik u intervjuu za indonezijsku nacionalnu radioteleviziju.
Gospodarski rast članica BRICS-a zabrinjava Zapad
Najnovije širenje BRICS-a novom snažnom članicom Indonezijom dolazi nakon summita održanog u ruskom gradu Kazanu u listopadu 2024. na kojem je sudjelovalo 40-ak izaslanstava iz preko 30 zemalja i više međunarodnih organizacija. Kako je uoči Nove godine istaknuo Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, ta visoka razina posjećenosti sugerira ”živahan interes globalnog juga i globalnog istoka za suradnju unutar BRICS-a”.
Trinaest država je u Kazanu pozvano u članstvo BRICS-a: Bjelorusija, Bolivija, Indonezija, Kazahstan, Kuba, Malezija, Tajland, Uganda i Uzbekistan prihvatili su poziv i postale partnerske zemlje BRICS-a, dok se Alžir, Nigerija, Turska i Vijetnam još nisu službeno izjasnili.
Sada je Indonezija prešla iz partnerstva u punopravno članstvo kao deseta članica.
Novi BRICS čine: Rusija, Kina, Indija, Brazil, Indonezija, Južna Afrika, Iran, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Etiopija.
BRICS je zamišljen kao protuteža zapadnom dominantnom bloku G7 kojeg čine SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Japan, a kojem vodeću ulogu ima prva supersila svijeta SAD.
No, prema podacima MMF-a iz listopada 2024., pet izvornih članica BRICS-a (Rusija, Kina, Brazil, Indija i Južna Afrika) činilo je nešto 34 manje posto globalnog BDP-a (sama Kina gotovo 20%), dok je BDP skupine zapadnih država iz G7 uključivo SAD pao na 29 posto.
Usporedbe radi, 1953. sadašnje zemlje G7 imale su 45% udjela u svjetskom gospodarstvu, a sadašnje zemlje BRICS-a samo 17%. Godine 2010. zemlje G7 imale su 44% udjela u svjetskom gospodarstvu, a zemlje BRICS-a su narasle 27%. U 2024.-oj godini države BRICS-a pretekle su G7 u globalnom BDP-u.
Ovi podaci govore mnogo.
Kina, Rusija i Indija su stupovi BRICS-a
Valja dodati da osim Kine i Rusije, obavezno treba istaknuti veliku gospodarsku i političku težinu još jedne države – Indije.
Indija bi mogla da postati treća najveća svjetska ekonomija do 2027. s BDP-om od pet bilijuna dolara, objavilo je Ministarstvo financija te zemlje. U ovom trenutku je Indija peta ekonomija svijeta, iza Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Japana i Njemačke.
Za razliku od opće raširenog mišljenja, Indija je u 21. stoljeću stasala u respektabilnu političku, ekonomsku i vojnu silu. Ekonomski prosepritet dogodio se ponajviše u mandatu nedavno preminulog indijskog premijera Singha u periodu od 2004.-2014. godine. No, valja istaknuti da Indija, premda je članica BRICS-a, još uvijek ne odstupa od svog tradicionalnog načela balansiranja među ključnim globalnim silnicama što je samo ”podvrsta” ili, preciznije – potvrda njenog samostalnog vođenja politike.
Sve to jako zabrinjava SAD koji je donedavno imao privilegiranu ulogu biti nedodirljivi vođa unipolarnog svijeta, smatrajući da će ovo stoljeće biti ”američko stoljeće”.
Zbog toga je Trump nedavno oštro reagirao na namjere zemalja BRICS-a.
Summit u Kazanu otvorio karte
Vratimo se par mjeseci ranije u Rusiju, u Kazan, gdje su otvorene karte. Kao predsjedavajuća članica BRICS-a za 2024. godinu, Rusija je bila domaćin summita zemalja BRICS-a u listopadu prošle godine. Ona je predložila stvaranje BRICS-ove Inicijative za prekogranična plaćanja (BCBPI), u kojoj će članice organizacije koristiti svoje nacionalne valute za trgovinu.
Jednostavnije rečeno, to znači da se države BRICS-a pokušavaju odmaknuti od dominacije američkog dolara na globalnom tržištu, što se popularnije zove dedolarizacija.
Američki dolar je postao dominantna globalna valuta od Bretton-Woods sporazuma 1944. godine, što se još i danas široko koristi za dominaciju dolara u međunarodnoj trgovini, ulaganjima i poslovanju.
U Kazanu je predložen sustav plaćanja koji će rabiti postojeći nacionalni novac, a ne američki dolar. Očito je riječ o sustavu plaćanja koji će biti nevidljiv posebnim službama zapadnih zemalja. Nedavno je jedan njemački financijski stručnjak iznio mišljenje, da valutu Euro ne bi bilo potrebno uvoditi, da je postojala današnja financijska tehnologija. Danas u plaćanje u području Eura nije teško uklopiti plaćanje u poljskim zlotima ili u švedskim krunama.
Smisao “dedolarizacije”
Smisao zamjene uporabe dolara uporabom nacionalnog novca je stvoriti neovisan sustav plaćanja za države članice ove organizacije, koji će bez muke moći koristiti građani, poslovni subjekti i nacionalne vlade. Time se nastoji stvoriti sustav koji bi bio neovisan ne samo financijski, već i politički od Zapada na čelu s SAD-om.
Stvaranje sustava plaćanja, koji je slobodan od uplitanja politike je politički potez, jer su zapadne zemlje i Amerika koristile sustav SWIFT za političke pritiske (kao na Assadovu Sirija ili Rusija).
>Preslagivanje na globalnoj sceni: Ugrožava li BRICS dominaciju dolara?
Amerika je od dolara i SWIFT-a napravila snažno političko i sigurnosno oružje, kojim jedan od instrumenata razara i svjetsko slobodno tržište koje je ona sama stvorila.
Vrijedno je dodati da zamisao ”dedolarizacije” je dio ukupnog nastojanja zemalja BRICS-a da se temeljito promijeni i ujednači mogućnost utjecaja svih zemalja na svjetske ustanove kao što su Ujedinjeni narodi, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i Svjetska trgovinska organizacija. Države BRICS-a smatraju da je utjecaj SAD-a i zapadnih država preveliki s obzirom da se politička i ekonomska karta svijeta bitno promijenila nakon II. Svjetskog rata, a osobito nakon pada Berlinskog zida.
>BRICS u Rusiji posjetio i glavni tajnik UN-a Guterres: Najavljen novi ‘multipolarni svijet’
Po mišljenu prvaka BRICS-a, besmisleno je to, da u poslovima Ujedinjenih naroda Britanija i Francuska imaju daleko veći utjecaj od npr. Indije i Brazila. Isto vrijedi i za MMF i Svjetsku banku, u kojima utjecaj zapadnih zemalja snažno preteže.
Trump oštro napao “dedolarizaciju” i zaprijetio velikim carinama
Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump nedavno je zaprijetio skupini država BRICS-a uvođenjem 100-postotnih carina ukoliko se odmaknu od korištenja američkog dolara kao rezervne valute i primarnog sredstva plaćanja u međunarodnim transakcijama. Trump je poruku objavio na svojoj platformi društvenih medija Truth Social, pozivajući zemlje BRICS-a na lojalnost dolaru ili suočavanje s posljedicama.
”Ideja da zemlje BRICS pokušavaju napustiti dolar dok mi samo promatramo je gotova”, napisao je Trump.
>S pet novih članica, BRICS obuhvaća gotovo polovicu svjetske populacije
Trump je u svojoj objavi zahtijevao od država BRICS-a da se obvežu na korištenje dolara kao ključne valute u međunarodnoj trgovini. Upozorio je da svaka incijativa za stvaranje nove valute od strane članica BRICS-a ili podržavanje alternative dolaru znači gubitak pristupa američkom tržištu.
Nakon Trumpove najave carinama susjednim državama Meksiku i Kanadi, te prije toga Kini, i države BRICS-a doživjele su istu sudbinu.
Očigledno, nakon inauguracije Donalda Trumpa mogao bi početi pravi međunarodni “carinski rat” i urušavanje globalne slobodne trgovine – “carstva” kojeg su godinama idolizirale baš SAD i Zapad. Apsurdno je i to da sada nitko ne podiže glasa protiv onoga što se donedavno smatralo herezom, a to je svjetsko globalno slobodno tržište.
Dok svi šute, pred našim očima stvara se novi svijet, i ne samo u gospodarskim odnosima. BRICS najavljuje ”dedolarizaciju”, Trump najavljuje “carinski rat”, Europska Unija (posrnule Njemačka i Francuska) šutke stoje postrani s ponašanjem ”malog od kužine”. Više nego očito je da u svijetu kreću veliki “ekonomski ratovi”, nikada jači, što će ostaviti posljedice na globalnu ekonomiju, a time i na nacionalne ekonomije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.