Merkel: ‘Hrvatska obavlja izvrstan posao na zaštiti vanjskih granica’

Foto: Fah

Njemačka kancelarka Angela Merkel pohvalila je u utorak Hrvatsku zbog zaštite vanjskih granica EU-a i poduprla ulazak zemlje u schengensku zonu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska posljednjih mjeseci bilježi pojačan ulazak ilegalnih migranata, koji rutom od Grčke, Albanije i BiH pokušavaju stići do bogatijih zemalja EU-a.

Prema podatcima ministarstva unutarnjih poslova, ove je godine bilo 3200 ilegalnih prelazaka granice, 26 posto više nego lani.

“Djelovanje hrvatske policije na vanjskim granicama EU-a dokaz je da je Hrvatska napredovala. Hrvatska obavlja izvrstan posao na zaštiti vanjskih granica“, rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Berlinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je da Berlin sa Zagrebom izvanredno surađuje i u sklopu Dublinskog sporazuma o transferu migranata te je poduprla nastojanje Hrvatske da postane članica europskog prostora slobodnog kretanja ljudi i roba. Zagreb taj cilj želi ostvariti do početka 2020., kada preuzima predsjedanje EU-om.

“Pozitivno smo nastrojeni prema želji Hrvatske da postane dijelom schengenskog prostora“, rekla je Merkel.

Merkel i Plenković su raspravljali i o odnosima u susjedstvu Hrvatske te o stanju u BiH uoči izbora u listopadu. Dvoje dužnosnika se suglasilo da Hrvatska igra “konstruktivnu i važnu” ulogu u rješavanju problema u tom dijelu Europe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je spomenuo i da se govorilo o podršci Hrvatske BiH na putu u EU te o potrebi ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj susjednoj zemlji.

Govoreći o odnosima između Srbije i Kosova, Merkel i Plenković su oprezni kada je u pitanju moguća promjena granice između tih dviju država.

“Što se tiče promjene granica mislim da je to osjetljivo pitanje. Postojeće granice su važna premisa i moramo biti oprezni da se to ne reflektira na drugim mjestima, recimo u pitanju granice s Crnom Gorom“, rekla je kancelarka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski premijer kaže kako povijest uči da je pitanje granica u jugoistočnoj Europi “vrlo osjetljivo pitanje“. “Hrvatska je protiv mogućih promjena granica jer mislim da bi to moglo imati negativnih refleksija drugdje na tom prostoru“, istaknuo je Plenković.

Tema razgovora u Berlinu bilo je i gospodarstvo, pri čemu je kancelarka pohvalila trenutnu suradnju, ali je i potaknula Hrvatsku na daljnje reforme.

Važnu ulogu u jačanju gospodarskih, političkih i kulturnih odnosa trabo bi odigrati akcijski plan koji bi na razini ministara vanjskih poslova trebao biti potpisan u sljedećih nekoliko mjeseci.

“Akcijski plan je pripremnoj fazi i sada radimo na detaljima“, rekla je Merkel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Želimo iskoristiti dobre političke odnose između naših dviju zemalja kako bi im na političkom, gospodarskom i kulturnom planu dali novu strukturu“, dodao je Plenković.

Prije susreta s kancelarkom Merkel, Plenković je razgovarao s predstavnicima Njemačke trgovinske i gospodarske komore.

Hrvatski premijer nastavlja dvodnevni radni posjet Njemačkoj razgovorima u medijskoj kući Axel Springer koja izdaje najtiražniji njemački dnevni list Bild nakon čega će, u demokršćanima bliskoj, zakladi Konrad Adenauer održati predavanje na temu „Hrvatska i budućnost EU-a“.

Posjet završava u utorak navečer razgovorom s ministrom gospodarstva i energetike Peterom Altmeierom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.