Dvodnevni summit ASEM-a, na kojemu bi pedesetak šefova država ili vlada europskih i azijskih zemalja, među kojima i hrvatski premijer Zoran Milanović, trebalo razgovarati o političkim, sigurnosnim i gospodarskim pitanjima, otvara se u četvrtak u Milanu u sjeni najavljenog susreta predsjednika Rusije i Ukrajine, Vladimira Putina i Petra Porošenka.
Deseti sastanak na vrhu ASEM-a u talijanskom gradu okuplja najviše dužnosnike 53 zemlje koje predstavljaju više od polovice svjetskog BDP-a i više od 60 posto svjetskog stanovništva.
Milanski se summit održava na temu “Odgovorno partnerstvo za održivi razvoj i sigurnost”, a kako je najavljeno, sudionici bi trebali razgovarati i o akutnim svjetskim krizama poput napredovanja radikalne skupine Islamske države u Siriji i Iraku, napetosti na Korejskom poluotoku, prodemokratskih prosvjeda u Hong Kongu i širenja epidemije ebole.
Ipak, zasad je ostale teme summita zasjenila ukrajinska kriza i najavljeni susret Putina i Porošenka na marginama sastanka u Milanu, prvi nakon kolovoza.
Domaćin summita talijanski premijer Matteo Renzi potvrdio je da će se Putin i Porošenko sastati u petak, a razgovorima će nazočiti i njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, britanski premijer David Cameron i najviši dužnosnici Europske unije Jose Manuel Barroso i Herman Van Rompuy.
Format sastanka sugerira da bi ovaj susret Putina i Porošenka mogao dovesti do napretka u rješavanju ukrajinske krize, pošto su na prethodna dva njihova izravna razgovora – u lipnju u Normandiji i u kolovozu u Minsku – postignuti tek ograničeni rezultati. Na istoku Ukrajine i dalje traju sporadični sukobi vladinih snaga i proruskih separatista, unatoč prekidu vatre potpisanom prije više od mjesec dana.
Službeni Kijev i zapadne zemlje optužuju Moskvu da izravno oružjem i vojnim postrojbama pomaže proruskim pobunjenicima koji se na istoku Ukrajine bore za pripojenje tog dijela zemlje Rusiji. Moskva, koje je u ožujku pripojila ukrajinski poluotok Krim, te optužbe opovrgava.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će Putin u Milanu sudionicima summita pojasniti rusku politiku prema Ukrajini. “Nadam se da će to pomoći osjetljivim ljudima u Europi da konačno pokažu da posjeduju stratešku viziju”, rekao je Lavrov.
Putin i Porošenko trebali bi na marginama summita razgovarati i o rusko-ukrajinskom plinskom problemu koji brine Europu.
Rusija je prekinula isporuke plina Ukrajini, tražeći od Kijeva da plati dosad dospjeli dug i višu cijenu. Rusija osigurava gotovo trećinu europskih potreba za plinom, a gotovo polovica uvozi se preko Ukrajine. Europske zemlje strahuju da će se i one suočiti s nestašicama plina ako Kijev i Moskva ne postignu dogovor.
ASEM, osnovan 1996. godine, okuplja 53 partnera iz Europe i Azije – zemlje članice EU-a, još dvije europske zemlje, Švicarsku i Norvešku, te dvadesetak azijskih zemalja.
Riječ je o forumu za dijalog i suradnju koji kroz raspravu o važnim političkim, sigurnosnim, gospodarskim i kulturnim pitanjima nastoji ojačati odnose između dvaju kontinenata u duhu međusobnog uvažavanja i ravnopravnog partnerstva.
Hrvatska će, kao nova članica EU-a, na summitu i formalno ući u članstvo ASEM-a.
Prvi summit ASEM-a održan je u glavnom gradu Tajlanda Bangkoku. Od tada se sastanci na vrhu održavaju svake dvije godine, naizmjence na europskom odnosno azijskom kontinentu.
Gospodarska razmjena EU-a s partnerima iz ASEM-a u kontinuiranom je rastu u posljednjih desetak godina. Udio azijskih zemalja u izvozu EU-a porastao je od 2003. s 25 na 30 posto, dok je istodobno udio uvoza iz tih zemalja porastao sa 40 na 44 posto, što pokazuje veliku međuovisnost gospodarstava Europe i Azije. Eurostat je priopćio da je EU28 u cijelom tom razdoblju imao trgovinski deficit sa azijskim partnerima.
Izvor: narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.