Hrvatska će u listopadu u Dubrovniku organizirati sastanak na vrhu jugoistočne Europe i Ukrajine u cilju pružanja pune podrške toj napadnutoj zemlji. Najavio je to u razgovoru za Bloomberg TV premijer Andrej Plenković, javlja HRT.
Osnovna namjera summita, rekao je, jest pokazati solidarnost i potporu Ukrajini skupine zemalja koje imaju povijesne veze s ukrajinskim narodom.
– Želimo ih podržati u njihovim naporima za slobodu i teritorijalnu cjelovitost. Ali, jednako tako želimo vidjeti kako možemo osigurati da ukrajinsko gospodarstvo funkcionira dobro u okolnostima koje su često vrlo teške, izjavio je Plenković.
>Plenković u UN-u: Države imaju pravo biti neovisne, narodi moraju sami birati svoj put
Plenković treći put posjetio Ukrajinu
Šef hrvatske Vlade je sredinom rujna treći put posjetio Kijev od početka ruske agresije u veljači 2022. Tada je u razgovoru s predsjednikom Zelenskim potvrđen dogovor da se u Dubrovniku organizira treći sastanak na vrhu Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe.
Plenković je ponovio da će Hrvatska nastaviti pružati kontinuiranu političku, gospodarsku, humanitarnu i vojnu podršku ukrajinskom narodu.
Dodao je da je na europskoj razini Hrvatska sudjelovala u donošenju odluke o pružanju pomoći vrijedne 50 milijardi eura u sljedeće četiri godine.
– Radi se o potpori koja uistinu pomaže Ukrajini da funkcionira u trenutku kada je većina njezinih resursa usmjerena obrani i vojsci, dodao je.
>Plenković u Kijevu: RH je do sada pomogla Ukrajini s 300 milijuna eura
Putin nenamjerno postao najveći promotor proširenja EU-a
Osvrnuvši se na proces proširenja EU-a, Plenković ocjenjuje da je ruski predsjednik Vladimir Putin nenamjerno postao najveći katalizator širenja Europske unije. I to nakon što je njegova zemlja napala Ukrajinu 2022.
– Tijekom posljednje dvije i pol godine vidjeli smo strateški zaokret u europskim prijestolnicama koje su otvorenije prema proširenju na šest zemalja jugoistočne Europe. Ali i prema Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, rekao je Plenković.
– Vjerujem da je Vladimir Putin bio najveći promotor proširenja, dodao je.
Razgovori s BiH
EU je u lipnju pristao otvoriti pregovore s Ukrajinom i njezinim manjim susjedom Moldavijom o članstvu u europskom bloku.
Ranije ove godine čelnici EU-a također su se složili započeti razgovore s Bosnom i Hercegovinom. Nastoje je privući bliže Europi i suprotstaviti se rastućem ruskom utjecaju. Još je pet zemalja zapadnog Balkana u različitim fazama procesa pristupanja.
– U sljedećih pet godina, posebice u mandatu nove Europske komisije, bit će zanimljivo vidjeti kako će svaka od njih napredovati i ispuniti kriterije, rekao je Plenković.
– Uvijek smo spremni podržati napredak naših susjeda, dodao je.
– Osobito smo voljni pomoći Bosni i Hercegovini, koja je zahvaljujući našoj inicijativi dobila odluku o početku pregovora o pristupanju. Nadamo se da će ta zemlja, koja je prirodni najbliži saveznik Hrvatske, brzo napredovati prema Europskoj uniji, izjavio je Plenković.
Beogradu i Prištini, nastavio je, savjetujemo da nastave s dijalogom. Istaknuo je pritom ključnu ulogu SAD-a i EU-a vezano za to pitanje.
Američki izbori
Upitan kako će ishod američkih predsjedničkih izbora utjecati na Europsku uniju i njegovu zemlju, premijer je ustvrdio da je Hrvatska dobro funkcionirala s različitim američkim administracijama.
– Surađivali smo dobro i s administracijom bivšeg predsjednika Trumpa i predsjednika Bidena. O američkom narodu ovisi što će odlučiti, rekao je Plenković.
Smatra važnim da nakon izbora u studenom demokracija u SAD-u bude ojačana jer svi gledaju što se događa u Americi. Podsjetio je da je nakon prethodnih izbora demokracija u Americi bila oslabljena.
– Očekujemo demokratski proces i glatku tranziciju, kakva god ona bila, ovisno o odluci američkog naroda, rekao je Plenković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
