Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za mnoge je kontroverzna ličnost, u širem smislu govoreći, političke scene u Hrvatskoj. U svojoj dosadašnjoj karijeri na toj utjecajnoj funkciji, na koju su je doveli glasovi HDZ-ovaca, ali i dijela oporbe, “istaknula” se iznošenjem mnogih problematičnih stavova i mišljenja koja zasigurno ne koreliraju s mišljenjima većine, nego često glasne radikalno lijeve manjine. Šimonović Einwalter, koja je kao i cijela njezina obitelj u izrazitoj milosti premijera Andreja Plenkovića, nedavno se okitila laskavom titulom “Žene godine”, nagradom u organizaciji časopisa “Zaposlena” koja se dodjeljuje za profesionalni uspjeh, promicanje ravnopravnosti i pridonošenju pozitivnih društvenih promjena.
Podsjetimo se u nastavku nekih njezinih poteza koji su joj obilježili dosadašnji dio mandata.
Nagrada “Žena godine”
U Zagrebu je, u organizaciji časopisa “Zaposlena”, 31. put održan izbor za ženu godine.
Radi se o tituli koja se dodjeljulje ženi koja je, prema mišljenju žirija, tijekom protekle godine ostvarila znatan profesionalni uspjeh, promicala ravnopravnost i aktivno pridonosila pozitivnim društvenim promjenama, piše HRT.
Ovogodišnja pobjednica je pučka pravobraniteljica RH zagovornica Tena Šimonović Einwalter.
– Jako me veseli i ujedno obvezjuje. Osjećam to kao dodatnu odgovornost za raditi još više posao koji radim i još bolje i naravno zahvalna sam na samoj nagradi i zahvalna sam svim ljudima koji danas zaslužuju četitke, a to su moje protukadidatkinje koje zaslužuju sve pohvale, ali isto tako i svi ljudi kojima moram zahvaliti, a to su ljudi iz ureda pučke pravobraniteljice i moja obitelj koja me podržava čak i onda kada živjeti samnom i mojim poslom nije najlakše, izjavila je Tena Šimonović Einwalter.
>Plenković afektivno zaljubljen u obitelj Šimonović: Na koje je sve pozicije postavljao oca, majku i kći?
Izabrana glasovima HDZ-ovaca, ali i dijela oporbenih zastupnika
Tena Šimonović Einwalter izabrana je na funkciju pučke pravobraniteljice 2021. godine, a mandat joj traje osam godina.
Za nju je tada glasovalo 115 zastupnika, a osim vladajuće većine predvođene HDZ-om za Šimonović Einwalter glasovao je i dio zastupnika oporbe.
Prije izbora na mjesto pučke pravobraniteljice bila je zamjenica (od 2013.) na toj funkciji Lori Vidović, a još od 2008. radi u Uredu pučkog pravobranitelja.
Prije toga radila je u Ministarstvu za europske poslove i Ministarstvu vanjskih poslova.
Problematizirala izostanak SDSS-a iz vlasti
Tijekom svojeg dosadašnjeg mandata pučke pravobraniteljice Šimonović Einwalter “iskazala se” mnogim problematičnim potezima i javno iznesenim stajalištima.
Naprimjer, u Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, dokumentu koji donosi analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u RH, Šimonović Einwalter je problematizirala izostanak SDSS-a iz vlasti?!
U navedenom dokumentu pučka pravobraniteljica ističe kako nakon parlamentarnih izbora 2024. predstavnici srpske nacionalne manjine više nisu dio vladajuće većine, što problematizira i previđa neizvjesnu budućnost: „Preostaje za vidjeti koje će to implikacije imati na prava ove, a moguće i drugih nacionalnih manjina“.
Dakle, prema mišljenju pravobraniteljice, SDSS u vlasti je poželjan partner, ako ne i nužan, dok je izostanak sporan ili čak opasan za prava manjina?
Pravobraniteljica i Thompson
U istom dokumentu, samo za 2025. godinu, Šimonović Einwalter svoju zabrinutost oko poruka koje se šalju u javnom prostoru i „govora mržnje“ iskazala je i kroz lik i djelo Marka Perkovića Thompsona, odnosno njegov koncert na Hipodromu 5. srpnja 2025. godine.
Riječ je o događaju koji je ušao u glazbenu povijest i na poseban način ujedinio gotovo čitavu Hrvatsku, uzmemo li u obzir da je prodano više od pola milijuna ulaznica. Premda su se najavljivali katastrofalni scenariji, neredi i mrtvi na ulicama, događaj je protekao u najboljem redu, bez ikakvih ozbiljnih incidenata. Niti jedan automobil nije zapaljen niti je razbijena ičija glava. Dok brani medije u ovom poglavlju, pravobraniteljica ništa ne govori o tom plašenju građana zbog masovnosti koncerta.
Unatoč svemu dobrome što se dogodilo i lošim scenarijima koji se nisu dogodili, lijevo orijentirane udruge, lijeve političke stranke i mainstream mediji su potencirali narativ o „fašizaciji“ hrvatskog društva, pozivali na kazneni progon pjevača i posjetitelja, poglavito u kontekstu braniteljskog pozdrava „Za dom – spremni“, a koji se nalazi i na amblemu postrojbe iz Domovinskog rata – HOS-a – koja je branila Hrvatsku od vukovarskog Sajmišta do Srđa iznad Dubrovnika.
Izrazila žaljenje što nije kažnjeno više ljudi zbog ZDS
Pravobraniteljica velebni koncert 05. srpnja 2025. pamti po okupljanju građana u Bogovićevoj ulici u centru Zagreba kada je došlo i do pjevanja pjesme „Jure i Boban“. Tada je reagirala priopćenjem pozvavši „sve nadležne da javno osude ova ponašanja kojima se glorificira ustaški režim te da se sankcioniraju počinitelji nezakonitih postupanja“.
Izrazila je žaljenje što nije kažnjen veći broj ljudi zbog uzvikivanja pozdrava „Za dom – spremni“, a dodala je kako se isto događalo i pred koncert u Sinju.
>Pravobraniteljica protiv Thompsona: Evo što o njemu i ZDS-u (ne) piše u svom izvješću
Zatim se svrstala na stranu tzv. „antifašističkih“ udruga poput Antifašističke lige Zorana Pusića, Documente Vesne Teršelič i ekstremno lijeve udruge koja se naziva veteranskom – VeDRA, bliskoj stranci Možemo. Njih je pravobraniteljica istaknula jer su podigli kaznenu prijavu protiv Thompsona „zbog osnovane sumnje u počinjenje produljenog prekršaja iz čl. 5. st. 1. ZPPJRM-a te prekršaja iz čl. 25. st. 1. ZSD-a, a podredno kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325. st. 1. KZ-a, u vezi izvedbe pjesme „Bojna Čavoglave“ na koncertima u Zagrebu i Sinju u 2025. godini.“
Ne smeta joj Tomaševićeva odluka o zabrani Thompsona u Zagrebu
U Izvješću za 2025. pučka pravobraniteljica ističe i kako je javnosti pažnju izazvalo donošenje Zaključka Gradske skupštine Grada Zagreba u studenom 2025. godine. Naime, Gradska skupština Grada Zagreba izglasala je Zaključak kojim gradonačelnika Grada Zagreba (Tomislava Tomaševića) poziva da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da se na javnim površinama i u prostorima kojima upravljaju ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada, kao i na svim javnim površinama za čije korištenje Grad izdaje dozvolu u svrhu organizacije javnih događaja, ne smiju koristiti obilježja, slogane i poruke kojima se veliča, potiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja, uključujući fašističke i ustaške simbole ili pokliče, uključujući “Za dom spremni”.
Pravobraniteljica ne problematizira ovu ideološki motiviranu odluku vlasti Možemo koja je usmjerena na pravo na rad Marka Perkovića Thompsona. Također, nije se osvrnula i na činjenicu kako su komunistički simboli izostavljeni u odluci Gradske skupštine, iako je riječ o totalitarizmu koji je zapadni svijet osudio na jednak način kao i fašizam i nacizam.
Za Šimonović Einwalter Spolnićka nije problematična
Šimonović Einwalter svrstala se uz radikalnu ljevicu i na primjeru “Spolnoćke”.
Podsjećamo, aktivist Mario Perković uputio je pritužbu Pučkoj pravobraniteljici na kršenje zakona i prava vjernika vezano uz događaj Kluba Močvara – “Spolnoćka” – kojim se grubo vrijeđa Katoličku Crkvu i vjernike u Hrvatskoj blasfemičnim predstavama i prikazima blagdana Božića. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za vjernike ima jednu poruku: tolerancija.
Ako ste zaboravili, „Spolnoćka“ je djelo transvestita iz udruge Flamingo koju financiraju i Tomislav Tomašević (Možemo) putem zagrebačke blagajne i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek (HDZ) putem svog resora. Naime, prema zakonima koji reguliraju financiranje kulture, “Spolnoćka” je također kulturni interes Republike Hrvatske.
U svom očitovanju, između ostalog, pravobraniteljica ističe da njezina institucija štiti i slobodu vjeroispovijedi i zabranu diskriminacije na temelju vjere, ali istodobno i slobodu mišljenja, govora i umjetničkog izražavanja. Naglašava da Ustav Republike Hrvatske i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava jamče slobodu savjesti i vjeroispovijedi, ali i slobodu izražavanja kao jedno od temeljnih obilježja demokratskog društva. Pozivajući se na praksu Europskog suda za ljudska prava, navodi da „članovi vjerskih zajednica trebaju tolerirati i prihvatiti činjenicu da druge osobe mogu poricati njihova vjerska uvjerenja te širiti doktrine koje su nenaklonjene njihovoj vjeri”.
Nakon razmatranja svih okolnosti, pravobraniteljica iznosi i svoj ključni zaključak: „Slijedom navedenog, te uz svo poštovanje vjere i vjerskih uvjerenja i osjećaja koje navedeno stvara kod vjernika, obzirom da ova institucija štiti slobodu vjeroispovijedi te zabranu diskriminacije temeljem vjere, a s druge strane i slobodu govora, nakon pažljivog balansiranja navedenih ustavnih i konvencijskih ljudskih prava i sloboda, mišljenja smo da ne postoji povreda istih.”
>Pravobraniteljica u vezi Spolnoćke poručila vjernicima: Tolerirajte, riječ je o slobodi izražavanja
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.