Ministar zdravstva Jeremy Hunt u danas je zatražio od britanske Agencije za hranu (FSA) da hitno pokrene istragu tvornica za preradu peradi koje su se našle u središtu Guardianove istrage kontaminacije u peradarskoj industriji.
Sigurnosna kontrola provest će se unutar 24 sata u dvije tvornice na koje upućuju tajne snimke, fotografije i tvrdnje zviždača. Dokazi su pokazali da se strogi higijenski standardi te industrije zanemaruju u praksi, čime se povećava rizik širenja kampilobakterije, bakterije koja se nalazi u dvije trećine svježe piletine u trgovinama. Može uzrokovati trovanje hranom, a u rijetkim slučajevima i izazvati smrt.
Iz britanske Agencije za hranu u četvrtak su prvo obećali da će provjeriti dokaze, no ubrzo su izjavili da su „zadovoljni“ načinom na koji su se službeni veterinari tvornice za preradu peradi i tvrtka nosili s incidentima.
Međutim, nekoliko sati nakon Huntova zahtjeva Agencija je potvrdila da će odmah poslati kontrolu, te da će pregledati snimke da vidi što se događa na podovima tvornica. „S obzirom na dokaze koje smo vidjeli, smatramo da zdravlje potrošača nije bilo ugroženo, no želimo provesti cjelovitu sigurnosnu kontrolu,“ poručili su iz Agencije.
Huntov glasnogovornik je poručio: „Agencija za hranu pristala je, na zahtjev ministra zdravstva, provesti cjelovitu sigurnosnu kontrolu postrojenja. Počet će u iduća 24 sata i u kratkom će se roku podnijeti izvještaj.“
Vlada je odvojeno razmatrala prijedloge za smanjenje kontaminacije svježe piletine kampilobakterijom na način da se lešine prskaju kiselinom ili da se nakon prerade podvrgnu zamrzavanju. Svjesna da su ostale mjere za čišćenje industrije do sada uglavnom bile neuspješne, te da je većina piletine i dalje kontaminirana, Agencija za hranu odlučila je s peradarskom industrijom razmotriti tehnička rješenja za uništavanje bakterija na kraju lanca prije nego što pilići budu pušteni u prodaju.
Chris Elliott sa Queen’s University u Belfastu izjavio je da je većina intervencija do sada bila neučinkovita. Do kontaminacije kampilobakterijom i dalje dolazi u lancu uzgoja, klanja i rezanja, pa se s njome treba obračunati novim kemijskim postupcima ili postupcima zamrzavanja.
U SAD-u, gdje su razine kontaminacije uglavnom visoke, već prskaju lešine mliječnom kiselinom. Elliott smatra da će se britanski potrošači žestoko odupirati konzumiranju svježe piletine koja prolazi kroz kemijske postupke, iako su istraživanja pokazala da takvi postupci nisu štetni. Primjena mliječne kiseline i antimikrobnih sprejeva na peradi nije dopuštena u Europskoj uniji.
„Kampilobakterija je organizam koji je vrlo teško držati pod kontrolom. Ono što se događa u Velikoj Britaniji događa se i u ostatku svijeta. Industrija će se morati pozabaviti time u fazi prerade i bit će potrebna velika ulaganja u tvornice“, rekao je Elliott.
Bakterije se mogu uništiti i tehnikom koja uključuje brzinsko zamrzavanje površine pilića uz pomoć tekućeg dušika. Ispitivanja koja su provele dvije vodeće tvrtke za preradu peradi, Bernard Matthews i Faccenda, pokazala su da se tim postupkom prisutnost kampilobakterije smanjuje za otprilike 90%. Međutim, za uvođenje tog postupka u cijelu proizvodnju bila bi potrebna ulaganja u strojeve i povećali bi se tekući troškovi. Propisi EU-a zabranjuju prodaju mesa koje je na bilo koji način bilo zamrznuto pod etiketom svježega, no iz britanske Agencije za hranu smatraju da bi brzinsko zamrzavanje na temperaturu od -2 Celzijeva stupnja bilo u skladu s propisima.
Pri posljednjoj je provjeri ustanovljeno da su u dvije trećine piletine nalaze kampilobakterije. Iako se ta bakterija uništava kuhanjem, u Velikoj Britaniji godišnje je dobije oko 280 000 ljudi, a oko 100 ih umre. Poznato je da su stope kontaminacije peradi porasle u posljednjem desetljeću.
Istraga Guardiana obuhvaćala je dvije tvornice koje su u vlasništvu najvećeg britanskog dobavljača piletine, 2 Sisters, koje opskrbljuju vodeće restorane i supermarkete – od kojih su tri već pokrenula vlastite istrage. Tvornice se nalaze u Scunthorpeu u Lincolnshireu, te u Llangefniju u Angleseyju. Na dokazima se vidi kako se nakon uzastopnih kvarova strojeva crijeva, iznutrice i perje – materijali visokog rizika za razvoj kampilobakterije – gomilaju na podu tvornice, a proces prerade se nesmetano nastavlja. Izvori tvrde da se voda u spremniku kroz koji prolaze pilići nije mijenjala danima.
Tajne snimke iz druge tvornice pokazale su kako radnici podižu piliće koji su pali na pod tvornice i vraćaju ih na proizvodnu liniju. Iz 2 Sisters poriču da se pilići vraćaju u proizvodnju nakon što padnu na pod i kažu da ih u tom slučaju uvijek odlažu kao otpad. Kažu da nisu zaustavljali proces prerade kada su se na podu gomilale iznutrice, crijeva i perje jer su morali misliti na dobrobit pilića koji su u kavezima čekali smrt. Nadalje, tvrde da je incident s prljavom vodom iz spremnika trajao samo jedan dan, nakon čega su provjerene razine bakterija i utvrđeno je da je meso prihvatljivo za prodaju.
Britanski laburisti optužili su vladu da „upravlja novim skandalom vezanim uz hranu“.
Huw Irranca-Davies iz oporbe kaže: „Ovo su ozbiljne optužbe za nesavjesno izvršavanje dužnosti u sektoru klanja i obrade peradi. Ako se ustanovi da su potrošači ugroženi, očekujemo brzo poduzimanje mjera za vraćanje povjerenja građana, uključujući mjere protiv pojedinaca i tvrtki, ako je potrebno.“
Irranca-Davies poslao je dopis izvršnoj direktorici Agencije za hranu, Catherine Brown, u kojem je iskazao zabrinutost zbog sumnje da su početne istrage koje je provela Agencija bile površne, i tražio potvrdu da će se provesti cjelovita istraga i objaviti rezultati.
Pitao je i je li komunikacija s Downing Streetom utjecala na odluku Agencije da prekrši obećanje da će javno prozvati pojedine supermarkete i tvornice za preradu peradi u tromjesečnim izvješćima o procjeni prisutnosti kampilobakterija. Iz Agencije za hranu u ožujku su izjavili da će biti „krajnje odlučni“ i suprotstaviti se protivljenju industrije da se javno prozovu oni koji ne rade kako treba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
