Njemački zdravstveni sustav mogao bi funkcionirati bolje s više nego upola manje bolnica, pokazala je studija Zaklade Bertelsmann čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak, što je odmah kritizirala Njemačka liječnička komora.
„Broj bolnica u Njemačkoj bi s oko 1400 trebao biti smanjen na ispod 600“, proizlazi iz studije pod nazivom “Održiva zdravstvena opskrba u bolnicama“ što ju je za potrebe Zaklade Bertelsmann načinio berlinski Institut za istraživanje zdravlja i socijalnih uvjeta.
Prema toj studiji, mnoge manje bolnice i klinike u Njemačkoj nemaju dovoljno osoblja s iskustvom kao ni materijalnih uvjeta za složenije medicinske zahvate.
Studija stoga preporučuje zatvaranje i koncentraciju na veće kliničke centre čije bi osoblje raspolagalo s dovoljno iskusnog osoblja.
“Ako jedan pacijent koji doživi moždani udar i treba svega 30 minuta do sljedeće klinike koja mu međutim nije u stanju pružiti adekvatnu pomoć onda bi taj pacijent i njegova obitelj sigurno bili sretniji kada bi se trebali voziti nešto dulje do jedne klinike u kojoj bi dobili bolju medicinsku uslugu“, rekla je Brigitte Mohn, direktorica Zaklade Bertelsmann prilikom objavljivanja studije.
Stručnjaci upozoravaju na to da u Njemačkoj u usporedbi s mnogim drugim usporedivim zemljama, postoji višak kapaciteta bolničkih kreveta.
“Jedna četvrtina pacijenata koji trenutno leže u nekom od bolničkih kreveta u Njemačkoj bi mogla biti tretirana ambulantno“, stoji u studiji.
Udruge liječnika i klinika su žestoko kritizirale Bertelsmannovu studiju i odbacuju ideju drastičnog smanjenja broja bolnica.
“Tko predlaže da se zatvori 1.000 klinika propagira uništenje socijalne infrastrukture“, kaže Gerald Gaß, predsjednik Njemačke udruge klinika (DKG).
Njemačka liječnička komora smatra kako koncentracija kompetencija na manji broj bolnica ima smisla u većim urbanim središtima gdje postoji višak kapaciteta i preklapanje, ali da bi zatvaranje bolnica u manjim gradovima bilo štetno za temeljni pristup građana zdravstvenim uslugama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hina
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.