Odnosi Slovenije i Austrije ponovo na kušnji zbog jezika u Koruškoj

Foto: Johann Jaritz, commons.wikimedia.org

Odnosi Austrije i Slovenije ponovno su ovih dana na kušnji zbog predviđene reforme statuta južne austrijske pokrajine Koruška (Kaernten), u kojoj živi autohtona slovenska manjina, pišu u srijedu slovenski mediji, a reagiralo je i slovensko ministarstvo vanjskih poslova.

Nacrt zamaljskog “ustava”, o kojemu se odlučuje u Klagenfurtu, predviđa da će njemački jezik biti naveden kao jedini službeni jezik u toj pokrajini, dok u sadašnjem statutu njemački ima samo status “zakonodavnog jezika”.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova navelo je u priopćenju za javnost da pažljivo prati situaciju te podržava organizacije koruških Slovenaca da se na “dvojezičnom području”, gdje živi autohtona slovenska manjina, prizna i ravnopravan status slovenskog jezika.

U Ljubljani navode da nije riječ samo o bilateralnom potanju, nego i o obvezi Austrije iz Austrijskog državnog ugovora iz 1955., koji su potpisale četiri države pobjednice iz 2. svjetskog rata, a supotpisala i nekadašnja SFRJ, radi jamstava prava koruških Slovenaca i gradišćanskih Hrvata.

Austrija do sada nije priznavala Sloveniji pravno sljedništvo tog međunarodnog sporazuma, jer je supotpisnica bila bivša Jugoslavija, pa je ovih dana više oporbenih stranaka u Sloveniji ponovo pokrenulo inicijativu da Slovenija notificira Austrijski državni ugovor kod jednog od depozitara tog sporazuma, makar je službeno stajalište Austrije da je to pravno nemoguće jer se radi o međunarodnom ugovoru “zatvorenog” tipa, u koji naknadno ne mogu ulaziti novonastale države.
“Samo notifikacija Austrijskog državnog ugovora Slovencima u Austriji može dati pravno uporište za njihove zahtjeve i osigurati ravnopravan položaj”, navela je u priopćenju Udružena ljevica (ZL), oporbena stranka u slovenskom parlamentu.
Nekadašnji predsjednik slovenskog ustavnog suda Ivan Kristan kazao je za ljubljansko “Delo” od srijede da Slovenija u odnosu prema Austriji još zapravo nije samostalna i nezavisna država, sve dok ne notificira spomenuti sporazum, jer je tu namjeru izrazila još 1991., u dokumentima i temeljnoj ustavnoj povelji prilikom proglašenja nezavisnosti.

Na polemike oko položaja slovenskog jezika u Austriji, u vezi s promjenom pokrajinskog ustava, reagirao je i Valentin Inzko, koruški Slovenac, koji kao austrijski diplomat ima položaj predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a istodobno vodi i krovnu organizaciju koruških Slovenaca.

Ako u Koruškoj njemački bude doista i ustavno jedini službeni jezik, onda će to za slovensku manjinu značiti poniženje, kazao je Inzko, navevši da je to nedopustivo.

Slovenci u austrijskoj Koruškoj po njegovim se riječima više u zaštiti svojih interesa ne mogu oslanjati ni na političke stranke, niti na lokalne vlasti, nego moraju tražiti široku potporu u civilnom društvu i intelektualnim, akademskim krugovima, kako bi zadržali svoja stara prava, jer su u Austriji autohton narod.

Bit će žalosno ako ono što je u svojim predizbornim nastupima nekad obećavao karizmatični lider austrijskih nacionalista, pokojni Joerg Haider, sada u Koruškoj postane i ustavno pravilo, kazao je Inzko.

Za prava koruških Slovenaca opredijelio se i slovenski predsjednik Borut Pahor. On je za portal Politico.eu kazao da će slovenska vlast učiniti sve što je u njenoj moći kako bi zaštitila zakonita prava svoje etničke manjine u Austriji, koja je tamo autohtona, prenijeli su u srijedu slovenski mediji.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.