Pahor pokušava pomiriti desna i lijeva stajališta o pitanju partizanske borbe

Foto: fah

“Raskol jednog naroda na kontroverznim temama iz prošlosti nije dobar, a cilj procesa pomirbe u Sloveniji trebao bi biti “tolerantan suživot različitosti, za dobro naroda i cijele zajednice”, ocijenio je u ponedjeljak slovenski predsjednik Borut Pahor na konferenciji nazvanoj “Suočavanje s prošlošću: izazovi procesa pomirbe” koju su u Ljubljani organizirali njemačka zaklada Friderich-Ebert-Stiftung i Muzej za noviju povijest.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pahor je govorio kao pokrovitelj skupa, ali i predsjednik države koji se u više navrata zauzimao za pomirenje suprotstavljenih pogleda na neka pitanja iz Drugog svjetskog rata.

U njemu i nakon njega je došlo i do sukoba slovenskih partizana koje su predvodili komunisti s domobranima koji su primili oružje od okupatora. Oni su tvrdili da su na to bili prisiljeni zbog početne faze partizanskog otpora u kojoj su oni napadali i seljake, te ih ubijali zbog sumnje na suradnju s okupatorom, te izvodili atentate po gradovima na čelnike slovenskih prijeratnih političkih stranaka i “klerikalce” koji su osuđivali komunizam.

Pahor je svom istupu priznao da pomirenje na tim temama u Sloveniji još ne postoji, te da je potrebna politička, ali i emocionalna hrabrost da se to dogodi, ali je ukazao na vrijeme osamostaljenja Slovenije 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su ta pitanja u želji za nezavisnošću postala manje važna, što su neki doživjeli kao “kraj građanskog rata” između domobrana i partizana, kako je to znao reći prvi predsjednik slovenskog parlamenta, i sam u svojoj mladosti slovenski partizan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokušavajući pomiriti krajnje desna i krajnje lijeva stajališta o pitanju partizanske borbe s domobranima i poslijeratno ubojstvo više od 10000 domobrana koji su bili vraćeni iz Austrije, Pahor je kazao da su slovenska NOB i otpor okupatoru svijetla stranica povijesti, ali da je u tom ratu u Sloveniji došlo i do “bratoubilačke borbe” s “tragičnim posljedicama” koje su u psihi ljudi ostavile traga.

Slovenske podjele dodatno su se produbile osvetom pobjednika nad pobijeđenima, a vrijednosti partizanskog pokreta uzurpirao je jedan autoritarni režim kako bi legitimirao svoju vlast, kazao je Pahor.

Njemački strčnjaci za to pitanje iz zaklade Friedrich Stiftung prenijeli su slovenskim kolegama svoja iskustva na tom području, s naglaskom da su potrebni oprost i kajanje, ali tek nakon što se bolna pitanja iz prošlosti prestanu prikrivati, što prije to bolje, kako s pojasnili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.