Tema zastupnika u Europskom parlamentu velikoj većini hrvatskih građana prolazi ‘ispod radara’. Osim kad su u pitanju plaće. Naravno, ne građana, već europarlamentaraca. Zanimanje za Europski parlament nešto se znatnije aktualizira u vremenu prije izbora njihovih zastupnika. Na listama za ulazak u EU parlament uvijek vlada potencijalna gužva. Nerijetko su takve liste okidači za stranačke i koalicijske razmirice. Posao europarlamentaraca brojnim je građanima i dalje nepoznanica. No, za taj posao vlada velik interes među našim političarima. I ne samo našim. Jedan je od razloga što je ta pozicija, za hrvatske prilike, izuzetno dobro (pre)plaćena.
Plaće, naknade, putni troškovi…
Kolika je, zapravo, mjesečna plaća (hrvatskih) europarlamentaraca?
Koliko iznose njihove dnevnice i putni troškovi? Koja sve materijalna prava uživaju?
Imaju li i kada pravo i na jednokratne novčane naknade?
Kada stječu pravo na mirovinu i koji je njezin mjesečni iznos?
S ovim pitanjima smo se obratili Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Evo odgovora.
Plaća u EU parlamentu gotovo osam tisuća eura
“Na temelju jedinstvenog statuta koji je stupio na snagu u srpnju 2009. godine, zastupnici dobivaju iste plaće, bez obzira iz koje države dolaze. Prije toga su njihove plaće ovisile o nacionalnim sustavima, odnosno dobivali su jednaki iznos kao predstavnici u nacionalnim parlamentima država članica”, stoji u odgovoru hrvatskog Ureda EU parlamenta.
Kako navode iz Ureda, Statutom je definirano da plaća iznosi 38,5 posto osnovne plaće suca ECJ-a (Suda Europske unije). To iznosi 10.075,18 eura prije odbijanja poreza.
“Plaća se isplaćuje iz proračuna Parlamenta, a nakon odbijanja poreza EU-a te doprinosa za osiguranje, iznosi 7.853,89 eura”, navode iz Ureda. Dodaju da države članice također mogu zaračunavati nacionalni porez na tu plaću.
>Izbori 2019: Koga je Hrvatska birala u EU parlament?
Paušalna dnevna naknada 350 eura
“Parlament isplaćuje paušalnu naknadu u iznosu od 350 eura po danu (smještaj, hrana)“, stoji u odgovoru Ureda. Ta je naknada, pojašnjavaju, namijenjenu za pokrivanje svih troškova zastupnika nastalih u razdoblju obavljanja parlamentarnih dužnosti. No, uvjet je da oni svoju nazočnost potvrde potpisom na popisu nazočnih.
“Dnevnica se umanjuje za polovicu iznosa ako zastupnici ne sudjeluju u više od pola poimeničnih glasovanja na dane glasovanja na plenarnoj sjednici, čak i ako su na njoj nazočni”, kažu u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Dodaju da za sastanke radnih tijela koje se održavaju izvan EU (npr. promatračke misije), naknada iznosi 175 EUR. Pri tome, ističu, i dalje vrijedi obveza potpisivanja popisa nazočnih. Troškovi smještaja nadoknađuju se zasebno.
Mjesečni putni troškovi
Iz hrvatskog Ureda EU parlamenta napominju da mjesečni putni troškovi zastupnika ovise o nizu faktora. Između ostaloga i o tome u kojem odboru sudjeluje određeni zastupnik te aktivnostima tih odbora. Riječ je, pojašnjavaju i o službenim posjetima i misijama, broju sastanaka klubova zastupnika, broju sjednica u Bruxellesu…
“Faktor koji je zajednički svim zastupnicima su plenarne sjednice”, pojašnjavaju iz Ureda. Prošle ih je godine, dodaju, bilo ukupno 17, od čega 12 u Strasbourgu. Broj sjednica u Strasbourgu, ističu, propisan je Ugovorima EU-a.
“Ovo je specifična, izborna godina, tako da ćemo ukupno imati manje sjednica; 11 u Strasbourgu te tri u Bruxellesu”, kažu iz Ureda.
Napominju da “zastupnici imaju pravo na povrat stvarnih putnih troškova za sudjelovanje na tim sjednicama pod uvjetom da prilože popratne dokumente, i to najviše do iznosa cijene avionske karte poslovnog razreda klase D ili slične klase, putovanja vlakom prvim razredom ili paušalnog iznosa od 0,58 EUR po kilometru za putovanje automobilom (do 1 000 kilometara), uz fiksne naknade s obzirom na udaljenost i trajanje putovanja kojima se obuhvaćaju ostali putni troškovi (poput cestarina, dodatnih troškova za prtljagu i rezervacija)”.
>Poljski zastupnik u EP-u: Komunizam je došao iz srca kulture Zapada i tu nikada nije bio strano tijelo
Putovanja unutar i izvan država članica
U zastupničke dužnosti, dodaju, ubrajaju se i odlasci na brojna putovanja povezana s radnim posjetima unutar države članice u kojoj su zastupnici izabrani i izvan nje.
“Za aktivnosti koje obavljaju izvan države članice u kojoj su izabrani, zastupnici mogu dobiti povrat troškova prijevoza, smještaja i drugih troškova povezanih s putovanjem u najvišem iznosu od 4.886 eura godišnje”, odgovaraju iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Dodaju da na svojoj profilnoj stranici u okviru internetske stranice Parlamenta zastupnici mogu objaviti dobrovoljnu reviziju ili potvrdu da je njihovo korištenje naknade za opće troškove u skladu s važećim pravilima iz Statuta zastupnika i njegovih provedbenih mjera.
“Kao i zastupnici u nacionalnim parlamentima, zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na naknadu troškova za vođenje ureda”, pojašnjavaju. Riječ je, primjerice, o najamnini, pokrivanju telefonskih računa, održavanju informatičke opreme i sličnim troškovima. Također, tu su i troškovi za reprezentaciju, organizaciju konferencija, izložbi i slično.
U 2024. godini, navode iz Ureda, iznos naknade za opće troškove iznosio je 4.950 eura mjesečno.
>Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane
Jednom godinom rada do vrtoglave mirovine
“Temeljem Statuta, nekadašnji zastupnici imaju pravo na starosnu mirovinu s navršene 63 godine”, pojašnjavaju iz hrvatskog Ureda EU parlamenta.
Mirovina, navode, iznosi 3,5 posto bruto plaće zastupnika za svaku punu godinu obnašanja mandata i jednu dvanaestinu te brojke za svaki dodatni puni mjesec mandata. No, ukupno ne prelazi 70 posto zastupničke plaće.
Te se mirovine, ističu, isplaćuju iz proračuna Europske unije.
Preduvjet za mirovinu su tri kriterija: najmanje jedna godina mandata, 63 godine starosti i prestanak mandata u Europskom parlamentu.
Na mirovinu se, dodaju iz Ureda, primjenjuje porez EU-a, a države članice također mogu primijeniti nacionalne porezne odredbe.
Grubom računicom do 24 tisuće eura mjesečno
Uzevši u obzir mjesec u trajanju od 30 dana, bez zasebnih obračuna troškova, grubom računicom lako se dolazi do 24 tisuća eura mjesečno.
Ako taj iznos pomnožimo sa 7,53, radi vizije iznosa u kunama, riječ je o brojci iznad 180 tisuća.
Uspoređivati ove brojke s prosječnom ili medijalnom plaćom hrvatskih građana, suvišno je.
Ostaje tek jedan zanimljiv, plastičan primjer hrvatske realnosti.
Plaća osobnih asistenata, koji rade s osobama s invaliditetom, u Hrvatskoj je iznosila 2.000 kuna mjesečno za pola radnog vremena. Odnosno, rjeđe odobrena na puno radno vrijeme, 4.000 kuna. Dakle, od 265 do 530 eura mjesečno.
Tako su asistenti OSI zaposleni na pola radnog vremena dobivali 24 tisuće kuna (oko 3.187 eura) godišnje.
Zastupnici u EU parlamentu, podsjećamo, primaju oko 24 tisuće eura mjesečno.
Jasno je zbog čega za liste zastupnika u EU vlada velik interes.
Tekst se nastavlja ispod oglasa